Obilježava se Hrvatski dan liječnika: 15,8 posto doktora je starije od 60 godina, a njih 629 radi u mirovini

Posljednjih 150 godina, 26. veljače se obilježava kao Hrvatski dan liječnika. Sve je započelo osnivanjem Hrvatskog liječničkog zbora koji je zamišljen kao mjesto okupljanja tadašnjih doktora s ciljem konstantnog usavršavanja. Posljednjih godina situacija u hrvatskom zdravstvu je daleko od povoljne, a kao najveći problemi izdvajaju se plaće i uvjeti rada pa mnogi odlaze u inozemstvo. Upravo zbog toga raste broj umirovljenih liječnika koji rade na pola radnog vremena, kao i broj liječnika koji su stariji od 60 godina, kojih je 2.594. Najviše liječnika starijih od 60 radi u Gradu Zagrebu, njih 702, a slijedi ga Splitsko-dalmatinska županija s 312 liječnika i Primorsko-goranska županija s 220 liječnika. Čak 629 njih radi u mirovini. Tome treba dodati i poražavajuć podatak prema kojem je samo u prošloj godini u inozemstvo otišlo čak 154 liječnika.

Na današnji dan prije točno 150 godina osnovan je Hrvatski liječnički zbor, stoga se 26. veljače slavi kao Hrvatski dan liječnika. Upravo zbog svog nesebičnog doprinosa dobrobiti naroda, tim se danom daje svojevrsna podrška liječnicama i liječnicima. U zagrebačkom hotelu Esplanade proslavit će se ova jubilarna 150. obljetnica.

Kako je nastao Hrvatski liječnički zbor

S obzirom na to da je ovaj veliki dan započeo osnivanjem Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), riječ je o dobrovoljnoj udruzi doktora medicine i doktora dentalne medicine. Već stoljeće i pol HLZ neprekidno djeluje i u potpunosti samostalno. Temelj HLZ-a postavili su tadašnji liječnici na čelu s doktorom Franjom Milličićem. Zajedno su se odazvali pozivu liječnika Vladoja Čačkovića s ciljem utemeljenja liječničkog društva.

Prilikom osnivanja HLZ-a, cilj im je bio okupljanje liječnika u zajednicu kako bi se i dalje obrazovali i vodili računa o općim zdravstvenim prilikama, Uz to, htjeli su promicati međuljudske kolegijalnosti i unaprijediti uvjete svih liječnika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Raste broja liječnika koji rade na pola radnog vremena

Trenutno u Hrvatskoj imamo 16. 412 liječnika i njihova prosječna dob je 46 godina. Čak 15,8 posto, odnosno 2.594 liječnica i liječnika u Hrvatskoj starije je od 60 godina, dok je 629 njih u mirovini i rade četiri sata dnevno.

U dobi od 60 do 64 godine njih 1.987 su i dalje zaposleni kao liječnici, a od te brojke njih 58 posto su žene. Kada je riječ o starijima od 65 godina, trenutno ih je čak 1.274, od kojih je 53 posto žena, stoji u Atlasu liječništva.

Najveći broj liječnika starijih od 60 godina je u Gradu Zagrebu

Najviše liječnika koji trenutno rade u Hrvatskoj, a da pritom imaju 60 i više godine je u gradu Zagrebu, njih čak 702, od sveukupno 2.594. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 312 liječnika i u Primorsko-goranskoj županiji je 220 liječnika starijih od 60 godina.

S obzirom na to da je poprilično nepovoljna situacija za liječnike u Hrvatskoj, ne čudi da njih 629 radi i u mirovini. Najviše umirovljenih liječnika koji rade na pola radnog vremena ima u Gradu Zagrebu, njih 219, a tu županiju slijedi Splitsko-dalmatinska županija i 81 liječnika koji ondje radi.

Najmanje liječnika u mirovini radi u Ličko-senjskoj županiji

Treća županija po najvećem broju liječnika koji rade u mirovini je Primorsko-goranska županija s njih 55. Najmanje liječnika u mirovini radi u Međimurskoj županiji, njih sedam i samo četiri u Ličko-senjskoj županiji. Čak 2.181 njih rade kao liječnici obiteljske medicine, od kojih je 803, odnosno 37 posto, starije od 60 godina. Inače, od njih 2.181, čak 78 posto su žene.

Podsjećamo kako smo 9. prosinca 2023. godine iznijeli podatke, također s Atlasa liječništva. Tada je bilo 619 umirovljenika koji su i dalje radili, ali na pola radnog vremena, u ovom trenu ih je 629, što je porast od točno 10 liječnika. Bio je i velik je broj liječnika starijih od 60 godina, njih 2.586 liječnika, dok ih je danas osam više, odnosno sveukupno 2594. Više o tome možete doznati ovdje.

Samo lani je u inozemstvo otišlo čak 154 liječnika

Kada je riječ o hrvatskim liječnicama i liječnicima u inozemstvu, njih čak 1.203 je pronašlo svoju sreću izvan granica Hrvatske, ako pratimo podatke od 2013. godine. Njihova prosječna dob u trenutku dolaska bila je 36 godina. Od njih 1.203 koliko ih je otišlo od 2013. godine, čak 57 posto su bile liječnice. Prosjek godina iskustva u trenutku njihovog odlaska je bila osam. Njih 34 je otišlo u drugu zemlju u dobi od 60 do 64 godine, dok ih je 18 otišlo u dobi iznad 65 godina.

Od 2013. godine, lani je najviše liječnika odselilo iz Hrvatske, njih čak 154. S obzirom na to da su prošla gotova dva mjeseca 2024. godine, trenutno se broji njih četvero koje je otišlo liječiti stanovnike neke druge zemlje. Nakon 2023. godine, najveći broj odlazaka liječnika zabilježen je 2019. godine kada je Hrvatska izgubila još 139 liječnika. Nju slijedi 2015. godina s njih 127, a, prema podacima Atlasa liječništva, nakon nje 2018. sa 125 liječnika.

Najviše ih je otišlo živjeti i raditi u Njemačku

Najveći udio liječnika, gotovo 30 posto koje smo izgubili na ovakav način svoj novi život su započeli u Njemačkoj. Riječ je o 356 doktora. Odmah ispod Njemačke se pozicioniralo Ujedinjeno kraljevstvo sa 163 hrvatske liječnice i liječnika. Čak 138 doktora je otišlo u nepoznato, dok je njih 120 otišlo u Austriju.

Ako sagledavamo udio liječnika po radnom iskustvu, njih 36 posto su specijalisti, dok liječnici u zdravstvu bez specijalizacije čine 34 posto sveukupnog broja. Čak devet posto liječnici izvan zdravstva, a njih četiri posto nije radilo u zdravstvu, već su zaposleni u nekoj drugoj struci. Zanimljivo je da njih 17 posto nije radilo u zdravstvu, već su u međuvremenu postali diplomanti.