Novi plan borbe protiv siromaštva: Ministarstvo je fokusirano na dvije skupine umirovljenika
Paralelno s puštenjem u javno savjetovanje novog Zakona o socijalnoj skrbi, Ministarstvo rada je predstavilo novu Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Što se tiče mirovina, baš kao i u ostalim dokumentima vlade, fokus je isključivo na obiteljskim i najnižim mirovinama.
Foto: Unsplash
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je novi Nacionalni plan borbe protiv siromaštva za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Paralelno je predstavljen i Akcijski plan borbe protiv siromaštva za razdoblje od 2021. do 2024. godine u kojem je najavljen hodogram mjera i aktivnosti za taj period.
Siromaštvo u Hrvatskoj
Prema još uvijek privremenim rezultatima, Ministarstvo procjenjuje da je stopa rizika od siromaštva u 2020. godini iznosila 18,3 posto. Linija siromaštva za jedno samačko kućanstvoiznosi 2.927 kuna mjesečno, a većina umirovljenika prima manje od tog iznosa.
Osim siromaštva, Hrvatska ima problema sa socijalnom isključenosti koja “podrazumijeva više od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske uključuje socijalnu, kulturnu, političku i drugu dimenziju.” U 2020. godini čak je 23,2 posto osoba bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.
No, to su podaci za ukupnu populaciju, a kod starijih građana su stvari puno gore.
“Stopa rizika od siromaštva starijih osoba u RH je znatno viša od prosjeka EU. U 2019. za osobe sa 65 i više godine iznosila je 30,1%, dok je EU prosjek 16,1%, a za osobe 75 i više godina iznosila je 34,9%, dok je prosjek EU 17,2%. U starijoj populaciji naročito su ugrožene žene čiji je rizik od siromaštva znatno viši, te je za žene sa 65 i više godina iznosio 33,6%, dok je za žene sa 75 i više godina iznosio 40%”, stoji u analizi Ministarstva.
Fokus je isključivo na obiteljskim i najnižim mirovinama
Mirovine su većini građana male, a Ministarstvo je među njima kao najviše problematične odredilo obiteljske mirovine i najniže mirovine. Čitanjem Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva gotovo stopostotni fokus, kada promatramo mirovinski sustav, ići će u smjeru povećanja njihovih mirovina.,
Kao što vidimo u tablici, cilj je udio obiteljske mirovine u prosječnoj mirovini (2.874,55 kn, prema podacima Ministarstva rada) sa sadašnjih 81 posto povećati na razinu 91-96 posto. To se planira postići kroz “Redefiniranje modela obiteljske mirovine”.
S druge strane, korisnike najniže mirovine čeka jedva ikakav pomak – udio prosječne najniže mirovine u prosječnoj mirovini trebao bi rasti za svega tri posto. To se planira postići s “Podizanjem donje razine prava iz mirovinskog osiguranja.”
“U sustavu generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) predviđeno je dugoročno smanjivanje udjela mirovine u plaći, između ostalog i kao posljedica povaćanja broja korisnika mirovine iz I. i II. mirovinskog stupa (…)
Stoga je nužno u I. mirovinskom stupu dodatno intervenirati u cilju zaštite ranjivih kategorija umirovljenika koje će primati mirovinu samo iz I. mirovinskog stupa, a značajan broj takvih umirovljenika je u kategoriji korisnika obiteljske i najniže mirovine”, smatra Ministarstvo.
Foto: Plan je obiteljske i najniže mirovine približiti prosjeku
Korisnicima najniže mirovine – dva puta po tridesetak kuna povećanja
Prema više vladinih dokumenata, plan za najniže mirovine je u najmanju ruku ponižavajući. Njima slijedi povećanje od 1,5 posto i to u dva navrata.
Prosječna najniža mirovina u Hrvatskoj iznosi 1.901 kunu. Kada bi ih ovog trenutka povećali za 1,5 posto, to bi bio rast od 28 kuna.
Umirovljenici će prvo takvo povećanje dočekati 2023. godine (iako će tada najniža mirovina, zbog budućih usklađivanja, biti nešto veća), a drugo u 2026. godini.
“Povećanjem visine obiteljskih i najnižih mirovina omogućit će se dostojanstveno starenje i smanjiti rizik od siromaštva i socijalne isključenosti kao i smanjenje nejednakosti u društvu”, glasi zaključak Ministarstva rada po tom pitanju.
