Norveški mirovinci svakom građaninu za mirovinu zaradili 1,64 milijuna kuna
Drugi najveći mirovinski fond na svijetu, onaj norveški, u 2021. godini zaradio je 177 milijardi dolara prinosa. Dobar dio portfelja uložen je u dionice tehnoloških kompanija koje su prošle godine imali solidan rast. Tako su Norvežani svojim budućim umirovljenicima samo prošle godine zaradili 1,64 milijuna kuna.
Foto: Unsplash
Norvežani imaju drugi najveći mirovinski fond na svijetu, a u 2021. godini su od prinosa ubrali 177 milijardi dolara, piše Index.hr. Za usporedbu, domaći mirovinski fondovi su skupa s doprinosima i prinosima prošlu godinu zaključili s 19.7 milijardi dolara (133 milijarde kuna) i to od početka svog djelovanja.
I dok su naši mirovinski fondovi prošlu godinu (ovisno o kategoriji štednje) zabilježili prosječne prinose od 13,52% (kategorija A), 7,37% (kategorija B) i 0,43% (kategorija C), Norvežani su samo u 2021. godini imali prosječne prinose od 14,5%. Ovo im je druga najbolja godina poslovanja, u 2019. su zaradili još više.
Do dobrih rezultata došli su ponajprije zahvaljujući dobrim rezultatima dionica tehnoloških kompanija koje su se u 2021. godini značajno oporavile od koronakrize 2020. godine. Norveška je zemlja bogata naftom i plinom pa im je dobar dio štednje investiran i u taj sektor:
“Dobri rezultati uglavnom proizlaze iz vrlo snažnih kretanja na tržištu dionica tijekom cijele godine. Prinos je bio dobar u svim sektorima, ali ulaganja u tehnološke kompanije i financije pokazala su se posebno dobrima”, kazao je izvršni direktor norveškog državnog mirovinskog fonda Nicolai Tangen.
Ulagali su u dionice poput Microsofta, Alphabeta (Google) i Apple, redom američke kompanije.
Što to znači za buduće umirovljenike? Budući da im je ukupna vrijednost fonda čak 1.300 milijardi (!) dolara, a Norvežana ima 5,38 milijuna, ovisno o uplatama svaki od njih na svom računu ima oko 1,63 milijuna kuna buduće mirovine. Taj novac će im se, jednom kada odu u mirovinu, isplaćivati kroz mjesečne anuitete. No, kako bi do novca došli, moraju sudjelovati u tržištu rada i na taj način osigurati svoj dio kolača.
