Nema sumnje, stariji građani najveće su žrtve diskriminacije u pandemiji!

Jasmina Grgurić
9. ožujka 2021.
Novosti
A- A+

Građani starije životne dobi najveće su žrtve diskriminacije u pandemiji koja traje već godinu dana. Osim što im je ograničena sloboda kretanja, posebno onima smještenima u domovima, prikazivani su kao najveća ugroza društva u širenju virusa. Također, u javnosti su okarakterizirani kao nesposobni zaštiti sebe i druge, neodgovorni i informatički nepismeni. Pandemija ih je diskriminirala i na tržištu rada, a zbog dobi moraju plaćati i veće premije za zdravstveno osiguranje te ono u slučaju automobilske nezgode jer se smatraju lošijim vozačima.

Foto: Pexels

 

Na pojačanu diskriminaciju starijih osoba u pandemiji upozorila je u svom Izvješću Hrvatskom saboru za 2020. godinu sad već bivša pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Sloboda kretanja u domovima umirovljenika bila im je većinu vremena potpuno onemogućena, a nisu mogli viđati ni članove obitelji, nabavljati osobne potrepštine, ostvarivati socijalne kontakte, a svima nije omogućeno ni da ostvare svoje biračko pravo. Nažalost, mnogi teško narušenog zdravlja umirali su u domovima i bolnicama ne oprostivši se od svojih najmilijih i ne uputivši im posljednji zagrljaj, misao ili pozdrav.

Osigurati dovoljne kapacitete za smještaj i brigu

Pandemija je narušila kvalitetnu skrb u domovima, a što se ogleda kroz nedostatak stručnog kadra, preveliki broj korisnika, premalo smještajnih kapaciteta, loše uvjete i zanemarivanje.

Pandemija razotkrila stanje u domovima: "Nepokretne korisnike nije imao tko okupati"

“Velika potražnja, uz ograničene kapacitete legalnih usluga s jedne, a fleksibilnost uz znatno niže cijene s druge strane, pogoduje radu i opstanku ilegalnih domova, čak i nakon što su im nadležne institucije to zabranile. Takav smještaj dodatno viktimizira korisnike dovodeći ih, zbog ovisnosti o tuđoj pomoći i njezi, u visoki rizik od nasilja te neodgovarajuće i neprofesionalne skrbi, koja im ponekad ugrožava i sam život” – upozorila je pučka pravobraniteljica.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izdala je preporuku da u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivačima, poduzme radnje iz svoje nadležnosti kako bi se osigurali dostatni kapaciteti za smještaj i brigu o starima.

“Moraju od nečega umrijeti”

Građani starije životne dobi u društvu i medijima prikazani su kao glavni uzročnici širenja
zaraze. Tako se propitivalo trebaju li uopće izlaziti iz kuće jer, primjerice, dolaskom na
tržnicu ugrožavaju zdravlje kupaca i prodavača. Umjesto kao skupina koju treba dodatno zaštititi, prikazani kao osobe kojih se treba bojati. Prisjetimo se samo izjave bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara da stariji „moraju od nečega umrijeti“.

Sve smo stariji i siromašniji: "Prosječna mirovina 147 kuna ispod praga siromaštva"

Isto tako, stariji su prikazivan kao nesposobni brinuti sami o sebi i zaštiti se od virusa, održavati vlastiti stambeni prostor, pri čemu im se neprestano savjetovala pomoć mlađih osoba. Dodatno okarakterizirani kao informatički nepismeni, oni koji to doista i jesu doživjeli su diskriminaciju u dostupnosti važnih online usluga pojačanih zbog izbjegavanja fizičkih kontakata.

Pandemija je ograničila i mogućnosti zapošljavanja starijih osoba i umirovljenika do polovine radnog vremena, jer je nestala potreba za njihovim radom što je dodatno ugrozilo njihov krajnje nepovoljan materijalni položaj. Također, radnici stariji od 65 godina morali su sami plaćati bolovanje kao obrtnici, dok je u ostalim slučajevima trošak išao na teret poslodavca umjesto HZZO kojem redovno uplaćuju doprinose.

Plaćaju i skuplje premije, a nisu veća opasnost na cesti

A plaćaju i skuplje premije u slučaju automobilske nezgode. Osiguravajuće kuće ističu da na procjenu rizika utječe i to što stariji vozači koji sudjeluju u prometnim nezgodama imaju veću vjerojatnost da će biti ozbiljno ozlijeđeni, a često voze starije i nesigurnije automobile, što dodatno povećava rizik.

“Prema podatcima o prometnim nesrećama i vozačima prema dobi iz ispitnog postupka, proizlazi kako najveći broj prometnih nesreća uzrokuju vozači do 18 godina i od 19 do 24 godina. Zastupljenost starijih od 65 među vozačima koji su skrivili prometnu nesreću je ispod prosjeka, zbog čega se dob ne može isticati kao faktor koji bi utjecao na dopuštenost različitog izračuna premije osiguranja starijim osiguranicima” – zaključuje pravobraniteljica.

Nema sumnje, stariji građani najveće su žrtve diskriminacije u pandemiji!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap