Za pojedine kategorije umirovljenika isplata covid dodatka i te kako se zakomplicirala. Žrtve birokracije postali su tako i korisnici domova za starije i nemoćne smješteni preko Centra, a kojima država plaća razliku cijene smještaja. Njihove mirovine uplaćuju se direktno na račune ustanova, na koje je isplaćen i covid dodatak. Iako on ne ulazi u podmirenje troška, domovi su novac zadržali na računu jer nisu znali kako postupiti. Jer, upute Ministarstva stigle su prekasno, a ne bi ih možda niti bilo da sve nije pokrenula jedna umirovljenica čiji je otac smješten u splitskom Domu.
Foto: Unsplash
Od zadnjeg dana travnja, kad su krenule isplate Covid dodatka, brižna kćerka Vesna Vujević iz Dicma prati hoće li njezin otac Blaž, koji je korisnik u splitskom županijskom domu za starije primiti svoj Covid dodatak od 1.200 kuna i priuštiti si bon za telefon, malo čokolade, vitamina, instant kave.
Kako je došao i 3. svibnja, Vesna je, i sama invalidska umirovljenica, prionula na mobitel i započela nazivati. Prvo je nazvala, kako se i pristoji, u Dom, ali su joj tamošnje socijalne radnice objasnile da kako otac ima mirovinu nižu od 1.400 kuna, njegova mirovina i svi drugi prihodi idu odmah na račun Doma, jer razliku do pune cijene smještaja plaća Ministarstvo. Pa tako i Covid dodatak, piše Jasna A. Petrović za SUH-ov Glas umirovljenika.
Domovi dobili upute, ali dodatak nisu dali korisnicima
Umirovljenica Vesna dalje se obratila Centru za socijalnu skrb u Sinju, no oni nisu znali hoće li njezin otac Blaž dobiti Covid dodatak, niti kakav je propis za takve korisnike domova. Zvala je i lokalno Mirovinsko pa opet ništa. Potom je nazvala Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, gdje je dobila nekog načelnika, kako kaže, koji joj je rekao da se ne sjeća da su Sindikat i Matica umirovljenika postavljali takav problem u pregovorima.
Potom se obratila Sindikatu umirovljenika Hrvatske koji je pak zatražio pojašnjenje od Ministarstva, gdje su potvrdili da i ti korisnici imaju pravo na svoj dodatak.
„Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje poslao je 27. travnja 2021. ustanovama u sustavu socijalne skrbi koje pružaju uslugu smještaja starijim osobama obavijest o načinu isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine koji su smješteni u domovima, a s kojima Zavod ima sklopljen ugovor o međusobnim odnosima u vezi s pokrićem troškova smještaja iz mirovinskih primanja prema kojima se njihova primanja uplaćuju na žiro račune domova. Prema toj obavijesti domovi trebaju isplatiti ovaj primitak korisnicima mirovine koji su ostvarili pravo na isplatu jednokratnog novčanog primanja u odgovarajućem iznosu i to prema dostavljenim popisnicima” – kazali su iz Aladrovićeva Ministarstva.
Covid dodaci doznačeni su domovima još 29. travnja, a korisnicima su trebali biti isplaćeni već dan kasnije, i to na način kako domovi dogovore s korisnicima ili njihovim skrbnicima. No, to se nije dogodilo.
Tvrde da nikakav dopis od HZMO-a nisu dobili
“Nazvali smo splitski Dom i nakon više pokušaja dobili odgovornu osobu u knjigovodstvu koja je rekla kako nisu dobili nikakav dopis od HZMO-a, nego da su sami uputili upit. Nazvali smo i ravnateljicu jednog zagrebačkog doma i dobili isti odgovor kako nisu dobili dopis HZMO-a u vezi Covid dodatka. Pa smo onda provjerili s rukovoditeljima HZMO-a koji su nam potvrdili da su uputili dopis na oko 600 adresa centara socijalne skrbi i domova za starije i nemoćne diljem Hrvatske, a s kojima imaju ugovore u uplaćivanju mirovina na račune domova. Kome vjerovati?” – kaže Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljenika.
Petrović zaključuje da je s uputama trebalo ranije reagirati. Također, posebno brine i odnos samih domova umirovljenika koji se nisu potrudili sami provjeriti trebaju li Covid dodatke s njihovih računa isplatiti korisnicima.
“Mreža socijalne srbi očito je zamršena i nefunkcionalna, a žrtve su u ovom slučaju korisnici domova koji bi lako mogli ostati bez svog dodatka, ako ih netko ne nadzire. Za Blaža Vujevića iz Dicma znamo da će ga dobiti” – zaključuje predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Inače, država plaća smještaj u domu za više od 1.500 osoba. Lani je rješenjem Centra za socijalnu skrb u državne i županijske domove, koji ukupno imaju 11.200 mjesta, bilo smješteno oko 2.000 osoba. Dio njih smještaj podmiruje u potpunosti iz vlastite mirovine, dok se za više od polovinu njih iznos djelomično podmiruje iz proračuna, odnosno preko obveznika uzdržavanja. Za oko 400 osoba on se podmiruje isključivo iz državne kase.
