Nasilje nad starijima: Država treba žurno zbrinjavanje žrtava, ali i evidenciju počinitelja

Jasmina Grgurić
29. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Nasilje nad starijim osoba u Hrvatskoj se prešućuje. Ne prijavljuju ga žrtve, ali ni zdravstveni djelatnici te ostale osobe u sustavu, iako bi to po zakonu trebali činiti. Strah od posljedica, manjkavi mehanizmi zaštite i zbrinjavanja, ali i evidencije nasilnika te poduzetnih mjera samo su dio začaranog kruga, na koji upozorava i pučka pravobraniteljica.

Ilustracija: Pixabay/Izvješće pučke pravobraniteljice

Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) upozorava da nasilje nad starijim osobama uzrokuje narušavanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, pogoršavanje već narušenog zdravstvenog stanja, slabljenje funkcionalnih sposobnosti, brži razvoj simptoma demencije te veći stupanj mortaliteta.

Djelatnici dužni prijaviti nasilje u obitelji

Starije osobe zbog osjećaja nemoći, srama, razočaranja i nevjerice u postupke vlastite djece i unuka nevoljko prijavljuju nasilje, često nakon što ono traje već dulje vrijeme, a pritom ne znaju kome se obratiti i što u postupku mogu očekivati.

Zabrinjavajući podaci: Tijekom karantene drastično poraslo nasilje nad starijima

“Mnogi stariji ne žele da njihovi nasilni ukućani završe na ulici ili u zatvoru pa izlaz vide u odlasku u dom za starije, no to je dostupno samo onima koji si takav smještaj financijski mogu priuštiti i na vrijeme ga realizirati. HUSR napominje da ne postoje posebni kapaciteti niti resursi za žurno institucijsko zbrinjavanje starijih, jer skloništa za žrtve nasilja ne prihvaćaju inkontinentne, teško i kronično bolesne starije osobe kojima je potrebna zdravstvena njega, pa za ovaj problem treba hitno iznaći konkretna rješenja” – upozorava u svom Izvješću pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Zdravstveni radnici, djelatnici u ustanovama socijalne skrbi i druge stručne osobe koje u svom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji, dužni su policiji ili državnom odvjetništvu prijaviti nasilje u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a nadležna tijela dužna su bez odgode obavijestiti Centar za socijalnu skrb o okolnostima koje su nasilju pridonijele ili pogodovale.

Žurno zbrinjavanje i podaci o počiniteljima

Prema prošlogodišnjem izvješću o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka i izvršavanja sankcija vezano za zaštitu od nasilja u obitelji, u evidenciji sudova zabilježeno je 150 žrtava starije životne dobi, 100 žena i 50 muškaraca. Nadalje, u evidenciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zabilježeno je čak 223 zanemarivanja potreba osobe starije životne dobi, no ne navode se podatci zdravstvenih ustanova.

“Prema podacima MUP-a, u 2019. evidentirano je čak 1.138 žrtava obiteljskog nasilja starijih od 65, no tablice propisane Pravilnikom ne predviđaju unošenje podataka o počiniteljima i vrstama nasilja niti o poduzetim mjerama. Stoga bi Pravilnik trebalo dopuniti kako bi i Povjerenstvo moglo prikupiti i analizirati podatke o nasilju te predložiti konkretne načine za unaprjeđenje zaštite starijih” –  smatra pučka pravobraniteljica.

U tom smislu izdala je dvije preporuke; Ministarstvu za demografiju da osigura kapacitete za žurno institucijsko zbrinjavanje starijih žrtava nasilja u obitelji te Ministarstvu pravosuđa da dopuni Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka i izvješća iz područja primjene ZZNO-a, posebno o počiniteljima i vrstama nasilja nad starijima te o poduzetim mjerama.

 

Nasilje nad starijima: Država treba žurno zbrinjavanje žrtava, ali i evidenciju počinitelja
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap