Zabrinjavajući podaci: Tijekom karantene drastično poraslo nasilje nad starijima

Josip Mihaljević
21. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Osim što su zbog same epidemije osobe starije životne dobi bile najviše pogođene, udruge za ljudska prava upozoravaju da je zabilježen porast nasilja prema njima. I to čak za 30 posto!

Foto: Pixabay

Britanska Komisija za jednakost i ljudska prava (EHRC) upozorila je u četvrtak kako je tijekom karantene zbog koronavirusa drastično poraslo nasilje prema starijim ljudima. Njihovi podaci s terena otkrivaju da su stariji od 65 imali čak 37% više prijava zbog nasilja tijekom tri mjeseca epidemije, piše metro.co.uk.

Najgore je bilo u jednom trenutku tijekom travnja, kada je broj za prijavu nasilja u obitelji tijekom 24 sata skočio za punih 120 posto.

“Stariji ljudi koji su imali problema s obiteljskim nasiljem uobičajeno rijetko dolaze do podrške, a prijavljuju nasilje manje nego druge rizične skupine”, kazala je direktorica EHCR-a Melanie Field.

Field je novinarima rekla kako je zabrinuta zbog prijetnje koja se javlja prema starijim ljudima:

“Čuli smo se s timom koji se bavi podrškom žrtvama, oni kažu da je broj prijava za starije od 65 skočio za 37 posto, a zabilježen je i 30-postotni rast poziva starijih građana našoj instituciji zbog drugih problema”, otkrila je Melanie Field.

Sve u kontekstu epidemije

Nasilje nad starijim osobama u Hrvatskoj je u porastu

Sve ovo se događalo u jeku “tihog skandala” koji zahvaća praktički čitavu Europu, koja se očito nije najbolje pripremila za proboj koronavirusa u domove za starije.

Ne smijemo zaboraviti ni negativne posljedice izolacije na psihičko zdravlje, kao i (uvelike) otežan pristup zdravstvenoj skrbi zbog zatvaranja zdravstvenog sustava.

The Conversation donosi nekoliko faktora koji povećavaju šanse kod pojedinaca da počine nasilje prema starijima:

  • Ovisnost o starijoj osobi. Ova ovisnost se često događa zbog nezaposlenosti, malih osobnih prihoda, pa se onda pojedinci iskaljuju nad starijima. Pandemija i karantena su sigurno produbile broj nezaposlenih ljudi ili smanjile prihode mnogima pa je i to jedno od mogućih objašnjenja zašto je došlo do rasta.
  • Duševni problemi, depresija. Karantena i izolacija su kod mnogih povećali stres, a smanjeni kontakt s drugima je neke gurnuo u depresiju koja je značajan faktor kod počinitelja nasilja prema starijima.
  • Osjećaj da se ne mogu nositi sa životnim problemima. Epidemija je nekima bila najstresnije razdoblje života, a zbog zatvaranja svega ljudi su ostali bez uobičajenih načina kako da se nose s problemima, poput druženja, rekreacije itd…
  • Slabe društvene veze. Počinitelji nasilja prema starijima često nemaju najzdravije društvene kontakte. Tijekom pandemije, imali su ih još manje, što vodi do frustracije i osjećaja nemoći.