Najgori mjesec krize poljuljao već ionako narušen odnos umirovljenika i radnika

Jasmina Grgurić
5. lipnja 2020.
Novosti
A- A+

Kriza uzrokovana epidemijom Hrvatsku je zahvatila u najgore moguće vrijeme, nakon što su narušeno gospodarstvo nakon dugo vremena zahvatili i poneki pozitivni trendovi kakvog-takvog rasta. Najveći korak unazad dogodio nam se u travnju, što se ogleda i na dodatno već ionako narušenom odnosu radnog i umirovljenog stanovništva.

Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay

Umjesto još jednog travnja s trendovima pojačanog zapošljavanja za potrebe turističke predsezone, hrvatsko gospodarstvo bilježi poprilični krah. Iz jučer objavljene Statistike hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kriza se ogleda i u dodatno narušenom odnosu radne i umirovljene snage.

Najlošiji omjer od početka prošle godine

Tako smo na kraju travnja imali najmanji broj zaposlenih, 1.520.590, što je 9.315 manje nego u ožujku te 21.738 manje nego u veljači. Čak je i u siječnju bilo oko 18 tisuća zaposlenih više. Korona kriza učinila je svoje, a realno puno gori scenarij jednim su dijelom zaustavile Vladine mjere za spas radnih mjesta, ali nauštrb ostalih ugroženih kategorija građana, poput umirovljenika. Ublažavanje restrikcija i potreba za radnicima u predsezoni spriječili su ono najgore.

Tko će zaraditi za mirovine? Dvije županije imaju više umirovljenika nego radnika

Ukupno gledajući, pad zaposlenih, kada uspoređujemo kraj travnja s krajem veljače, na razini je od 1,5 posto pa se on nije drastično odrazio na već ionako narušeni omjer radnika i umirovljenika, ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini, ali ga je dodatno poljuljao. U istom razdoblju bilježimo 1.243.309 korisnika mirovine.

Na razini države, omjer je u travnju iznosio 1,22. Tako lošu brojku nismo vidjeli još od veljače prošle godine, dok travanj inače standardno predstavlja početak rasta koji se nastavlja u jeku turističke sezone, srpnju i kolovozu. Međutim, generalno su iza nas vremena kada su na jednog umirovljenika dolazila tri do četiri radnika, kao što je to bilo prije početka Domovinskog rata, nakon čega je gospodarstvo krenulo nizbrdo.

Izjednačen broj umirovljenika i radnika

Kriza utječe i na umirovljenike koji rade: Čak ih je 600 ostalo bez posla!

Kada gledamo po županijama i gradovima, omjer radnika i umirovljenika i dalje je jednako loš, uz blago pojačanje standardno negativnih trendova. Više umirovljenika nego radnika imaju i dalje Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, dok u odnosu jedan naprema jedan i dalje balansira većina županija, poput Ličko-senjske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Šibensko-kninske te Vukovarsko-srijemske županije koja ima identičan broj radnika i umirovljenika, dok je u Vukovaru ujedno i najniža prosječna mirovina (samo 2.466 kuna).

Još jedan pokazatelj trendova jest i broj umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine. Njih je krajem travnja bilo 12.010. U ožujku ih je bilo 11.904 pa je ipak primjetan blagi rast, no u veljači prije korona-krize zaposlenih umirovljenika je bilo 12.524 pa ostaje činjenica da smo i na ovom polju izgubili pet posto, od čega smo povratili tek jedan, i to također zbog predsezonskog zapošljavanja.

Pozitivni trendovi u u svibnju i lipnju

Iako službene brojke za svibanj još nisu poznate, naziru se mali pozitivni trendovi, što se najprije vidi iz smanjenja nezaposlenosti i pojačane ponude radnih mjesta.

Primjerice, samo danas u odnosu na jučer imamo čak 2.647 nezaposlenih manje. Kada je riječ o slobodnim radnim mjestima, početkom svibnja bilo ih je oko 7.000 da bi ih se sada nudilo oko 11.000. Bez početka turističke sezone, te bi brojke bilo znatno nepovoljnije, iako su slabe u odnosu na prijašnje godine.

Najgori mjesec krize poljuljao već ionako narušen odnos umirovljenika i radnika
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap