Nacionalni dan invalida rada: ‘Ako nisi prepoznatljiv, onda uopće ne postojiš’

Milan Dalmacija
22. ožujka 2023.
Novosti
A- A+

Na prvi dan proljeća obilježen je Nacionalni dan invalida rada. Ta je prilika poslužila za predstavljanje kreativnih radova članova Udruge invalida rada Zagreb, ali i na upozoravanje na probleme s kojima se susreću. Naglasak je stavljen na slabu prepoznatljivost i neinformiranost o pravima.

Proslava Nacionalnog dana invalida rada | Foto: Mirovina.hr

Prvi dan proljeća je, osim toga što označava početak novog prirodnog ciklusa, bio i dobar razlog za proslavu. U Udruzi invalida rada Zagreb održana je proslava Nacionalnog dana invalida rada, kojeg je Hrvatski sabor odredio upravo 21. ožujka. Nije zgorega spomenuti kako u Hrvatskoj živi 91.025 invalida rada, što je značajan broj za zemlju od 3,88 milijuna stanovnika.

– Prvo je bio Međunarodni dan osoba s invaliditetom 21. ožujka. Taj je datum bio određen zbog toga što se 1956. godine u rudniku u Belgiji dogodila nesreća u kojoj su poginule 262 osobe. Kako je promijenjen datum obilježavanja na 3. prosinca, onda je Sabor 13. veljače 2009. godine donio odluku da se 21. ožujka proglašava Nacionalnim radom invalida rada, objasnila je predsjednica UIR Zagreba, Nada Vorkapić.

Starija osoba gura kolica invalida
Udruga invalida rada obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom: 'To je prilika da podsjetimo na teškoće'

Velik broj članova okupio se u prostorijama Udruge, gdje su ih uz Nadu Vorkapić dočekali predstavnici Grada Zagreba, drugih udruga za osobe s invaliditetom, ali i predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada, Ante Štulić. Prije proslave u Zagrebu, invalidi rada okupili su se u Petrinji.

– Mi smo se našli u Petrinji, da budemo prepoznatljivi i zato što je to najpogođeniji grad. Vidite li koliko nas je nesreće snašlo? Em potresi, em požari, em poplave. Ako nisi prepoznatljiv, onda uopće ne postojiš. Zato treba biti prepoznatljiv, rekao je Štulić dodavši da je upravo prepoznatljivost invalida rada u društvu i ispunjavanje njihovih prava velik problem.

Razlike pri ostvarivanju prava

No, u Petrinji su s njima bili i predstavnici resornog ministarstva koji su im dali garancije da će barem dio njihovih problema biti riješen u doglednoj budućnosti.

– Idu Zakoni o inkluzivnom dodatku i o osobnim asistentima. Oko toga pregovaramo. Mi imamo 15 drugih krovnih udruga, čak smo uključili i beskućnike, jer su i oni potrebi za boljim životom. Zakoni idu u drugo čitanje, dali smo svoje primjedbe. Komisija pri Vladi, koju vodi Ljubica Lukačić, zajedno sa Savezom udruga osoba s invaliditetom i nama vodi pregovore oko toga, dodao je Štulić.

Veliki problem predsjednica UIR Zagreba vidi i u razlikama pri ostvarivanju prava među osobama s invaliditetom. U Udruzi, nažalost, ne mogu puno pomoći, osim uputiti osobe u potrebi na pravu adresu ili napisati zamolbe za ostvarivanje prava.

Invalidska kolica
Invalidska mirovina u Njemačkoj: Zbog migrene možete ranije otići u mirovini, evo o čemu se radi

– Velika je razlika između civilnih invalida i branitelja. Čovjek naš bez obje noge u odnosu na branitelja je razlika dan i noć. Na tome bi se trebalo poraditi. Ne moraju se izjednačiti, ali barem da ne bude razlika prava 15 puta veća nego što je osobama s civilnim invaliditetom. Radimo na tome, ali najviše se čuje kad obilježavamo te dane ili kad su izbori, a onda se od obećanja malo provede. Ali, nešto se kreće, rekla je Vorkapić.

Toplina, senzibilnost, kreativnost

Unatoč problemima s kojima se susreću, zagrebački invalidi rada veselo su proslavili svoj dan. Nakon uvodnih govora, otvorena je izložba radova članova udruge pod nazivom “Proljeće”. Potom je predsjednik Sportskog društva invalida “Hrabri”, Marijan Anić govorio o važnosti sporta i rekreacije za osobe s invaliditetom, a nakon govora Ante Štulića nastupio je i pjevački zbor UIR Zagreba “Kolibrići”. Svim uzvanicima podijeljene su i narančaste ruže, koje su simbol udruge.

– Ruža je zbog toga što je ona krasna, lijepa i divna, ali kad ju idete ubrati, ona ima trnje i bode. Trebaju vam zaštitna sredstva da ju uberete, a ako idete brati više ruža, nećete ih brati golom rukom. Zbog toga nam je to simbol. Uzeli smo narančastu, jer nam daje toplinu, senzibilnost i kreativnost, objasnila je Nada Vorkapić.

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap