Mirovinski fondovi predstavili plan kojim bi mirovine samo rasle!

O budućnosti javnih financija i za njih usko vezanih mirovina govorili su financijeri proteklih dana na trodnevnoj konferenciji “Izazov promjene” održanoj u Rovinju u organizaciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze. Pritom je predstavljen i model povećanja doprinosa u drugi mirovinski stup kojim bi se povećale mirovine. A bolje sutra po pitanju mirovina trebalo bi, po mišljenju stručnjaka, ipak osigurati duljim radom uz nagrađivanje te štednju građana.

O javnim financijama uvelike ovise i mirovine, a kako njih učiniti većima govorilo se u sklopu panela o budućnosti hrvatskog mirovinskog sustava na trodnevnoj konferenciji “Izazov promjene“. Mirovine stoje i na klimavim nogama nepovoljne demografske slike, sve manje radnika i stanovnika, a sve više umirovljenika, uz velike turbulencije koje su se posljednjih godinu dana događale u Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Dulji rad, veći doprinosi i štednja

Ipak, mirovinski fondovi ponudili su svoje rješenje kako stvari učiniti boljima i povećati mirovine te smanjiti javni dug putem drugog mirovinskog stupa. Zaključak je da trebamo više i dulje raditi uz nagrađivanje kasnijeg odlaska u mirovinu ne samo kroz bonuse na mirovinu, nego i jednokratne novčane nagrade, štedjeti osobnim putem kroz treći mirovinski stup, ali i povećati doprinose za drugi mirovinski stup. Takva rješenja predstavio je Dubravko Štimac, čelnik PBZ-ova mirovinskog fonda.

Štimac je u ime mirovinskih fondaša iznio plan da se doprinosi za drugi mirovinski stup povećaju sa sadašnjih pet na deset posto na teret radnika, poslodavaca i države. Za početak, jedan posto izdvajao bi poslodavac, jednako toliko i radnik, dok bi država dodavala po 0,5 posto kod rasta BDP-a, i tako dok sa automatskog rasta na 7 postepeno ne dođemo do 10 posto doprinosa. U sustav međugeneracijske solidarnosti uplaćujemo 15 posto, čime bi izdvajanja iz plaća za mirovine porasla na 25 posto. Tu je i najosobniji oblik štednje u trećem stupu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Trošak i za poslodavca i za radnika

Kombiniranu mirovinu iz oba mirovinska stupa trenutno bira otprilike polovina novih umirovljenika, jer im je ona povoljnija od mirovine samo iz prvog mirovinskog stupa. Pritom valja naglasiti kako je riječ o građanima s većim plaćama koji se za njima povoljniju kombiniranu mirovinu odlučuju i i zbog jednokratne isplate 15 posto sredstava ušteđenih u drugom stupu. Zanimljivo, gotovo svi koji su uzeli mirovinu iz oba mirovinska stupa, uzeli su i jednokratnu novčanu isplatu, a zbog čega im je mjesečna mirovina umanjena.

“Uplate u drugi stup odmah bi narasle sa 5 na 7 posto, a ne bi bila umanjena sredstva za isplatu mirovina iz prvog stupa. Ovim bi se na nivou prosječne plaće povećao trošak poslodavca za 85 kuna, a plaća bi radniku pala za 61 kunu. No, uplata u drugi stup narasla bi sa 423 kune na 593 kune, odnosno 40 posto što bi dugoročno značilo povećanje dijela mirovina iz drugog stupa te bi se u kraćem roku počeo smanjivati teret državnog proračuna za isplatu mirovina ” – pojasnio je Dubravko Štimac.

Proračun stabilan, ali cijene stanova nagovještaju krizu

Ministar financija Zdravko Marić s otvorenja je poručio da će državni proračun ostati uravnotežen. Unatoč pritiscima i apetitima za rastom plaća u javnom sektoru, rashodi će biti u okviru planiranih, prihodna strana je pod kontrolom, a sav višak bit će transferiran u daljnje porezno rasterećenje. No, ministar je proučio da bi stvarnu financijsku živost donijelo tek aktivnije upravljanje državnom imovinom, uz prodaju njezinih udjela kako bi se omogućila velika ulaganja. Važno bi to bilo i za mirovinske fondove koji su sa Zagrebačkom burzom od srijede do petka održavali konferenciju u rovinjskom hotelu Lone.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman poručio je da je zbog malog udjela dionica s kojima se aktivno trguje burzovni promet u Hrvatskoj znatno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije. Kako bi se povećala potražnja na tržištu kapitala bit će, smatra, potrebno povećati razinu financijske i informatičke pismenosti, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina te olabaviti ograničenja i uvjete za ulaganja velikih, institucionalnih investitora.

Optimističan nije bio guverner HNB-a Boris Vujčić koji je upozorio da se stvara veliki nekretninski balon, kao što je to bilo prije velike ekonomske krize 2008. godine. Tržište nekretnina se pjeni, cijene stanova, pogotovo na Jadranu, divljaju, upozorio je te dao nagovijestiti financijsku neizvjesnost koja nas čeka. Vujčić ističe da ovaj skok cijena nije uzrokovan aktivnostima banaka, jer se u nekretnine i ne ulaže toliko uz pomoć kredita, kao uoči posljednje krize.