U mirovini čovjek postaje zaboravan – istraživanje dokazuje pad moždanih funkcija po umirovljenju
Prvi simptom demencije je zaboravljivost, a nakon nekog vremena javljaju se nesnalaženje u prostoru i neorijentiranost u vremenu, kao i promjena u karakteru čovjeka, poput škrtosti ili nesanice. U svijetu je trenutno oko 24 milijuna ljudi koji boluju od demencije, a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 80 000 i u stalnom je porastu.
Foto: pixabay.com
Promjena životnog stila nekih umirovljenika mogla bi utjecati na smanjenje ove brojke. Bolest u nas zahvaća deset posto stanovnika starijih od 65 godina, a najnovije istraživanje pokazuje kako umirovljenja na to imaju velik utjecaj. Naime, ono kaže da kada više ne radi, čovjeku se znatno brže i više smanjuju kognitivne sposobnosti i moždane funkcije.
Zaboravite koristiti pamćenje – jer ga ne koristite dovoljno
Najnovije istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da ljudima po odlasku u mirovinu moždane funkcije počinju rapidno opadati. Kognitivne sposobnosti smanjuju se po završetku posljednjeg radnog odnosa.
U istraživanju je sudjelovalo oko 3.400 umirovljenika, a utvrđeno je da kratkoročno pamćenje počinje znatno opadati po umirovljenju – čak 40 posto brže nego tijekom radnog odnosa. Izgleda da nedostatak rutine obavljanja posla uzima maha kad je riječ o kognitivnim funkcijama, te pospješuje gubitak pamćenja i demenciju.
Profesor Cary Cooper, stručnjak za organizacijsku psihologiju pri poslovnoj školi Manchester Business School izjavio je kako su novim istraživanjem samo potvrđena sva prethodna, koja kažu – „ako ga ne koristiš, izgubit ćeš ga“. Pamćenje se gubi po završetku korištenja.
„Znamo da veća aktivnost na kognitivnoj razini odgađa rizik od demencije“, objašnjava, dodajući da „ne govori o igranju Sudokua, već o bavljenju nečime potpuno različitim od vašeg zanimanja“. Primjerice, kaže, ako ste cijeloga života bili u javnom sektoru, mogli biste se posvetiti radu u bolnici ili poučavanju mlađih generacija. „Najvažnije je biti u interakciji s drugim ljudima“, zaključuje Cooper.
Foto: pixabay.com
U istraživanju, čak i kod visoko rangiranih državnih službenika koji su obavljali mentalno zahtjevnije poslove, primjećeno je da kapacitet mozga počinje naglo opadati po završetku radnog staža. Studija sugerira da brzouzlazna i stresna karijera ne nudi zaštitu od opadanja kognitivnih funkcija, osim u slučaju kad ljudi ostanu psihički i fizički aktivni i u mirovini.
Oko 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji trenutno boluje od Alzheimerove bolesti ili demencije. Predviđa se da će ova brojka do 2025. iznositi jedan milijun, a do 2050. čak duplo – dva milijuna. Stručnjaci kažu kako je najbolji način za to spriječiti: ostati aktivan, zdravo se hraniti, prestati pušiti i piti alkohol u umjerenim količinama.
Održavanje zdravih navika
Prestanak rada mogao bi biti i značajan katalizator za neizlječive bolesti kod nekih ljudi, utvrđeno je istraživanjem. Istraživači s University Collegea London i Kings Collegea London proučavali su više od 3000 državnih službenika koji su sudjelovali u dugoročnom zdravstvenom istraživanju naziva „Whitehall II study“. Volonteri su redovno podlijegali testovima pamćenja tijekom nešto više od 30 godina – posljednjih nekoliko godina njihovih karijera i ranih godina umirovljenja. Testovi su uključivali provjere verbalnog pamćenja i sposobnost prisjećanja određenih riječi, kao i testove razumijevanja te govorne tečnosti.
Rezultati objavljeni online na stranici European Journal of Epidemiology, ukazuju na to da je verbalno pamćenje – koje se smanjuje spontano s godinama – počelo opadati 38 posto brže nakon što su volonteri otišli u mirovinu. Zaključeno je da mirovina ubrzava pad funkcije verbalnog pamćenja.
Studija, kao i druga istraživanja, ističe dobrobiti održavanja radnih navika koje doprinose pamćenju starijih osoba.
