U Hrvatskoj 80 tisuća osoba boluje od demencije

Livija Stanišić
22. studenoga 2017.
Zdravlje
A- A+

“Simptomi se javljaju postupno i razvijaju se godinama, a oboljeli ih rijetko prihvaćaju ili ih negiraju, dok okolina često miješa pojavnost demencije sa staračkom zaboravljivošću. Svaka promjena rutine, nova soba ili situacija uznemirava osobu oboljelu od demencije, što vodi u tjeskobu, strah i razne oblike neprimjerenog ponašanja te gubitak kontrole“, istaknula je psihijatrica Sandra Domitrović u sklopu izlaganja na stručnom skupu ‘Demencije – medicinski i društveni izazov 21. stoljeća’ održanom potkraj listopada u karlovačkoj Općoj bolnici

“U Hrvatskoj od demencija boluje 80 tisuća osoba. Stanovništvo stari, a kako se bude povećavao broj starijih osoba, tako će se uvećavati i broj oboljelih od demencija”, upozorava specijalizant psihijatrije Igor Salopek, voditelj Intergrativnog centra mentalnog zdravlja.

Novost je pristup psihijatrije u zajednici

Upravo je zbog toga Centar u suradnji s Općom bolnicom Karlovac, Karlovačkom županijom, Veleučilištem u Karlovcu i karlovačkom podružnicom Hrvatskog liječničkog zbora organizirao u utorak u knjižnici karlovačke bolnice stručni skup o demenciji na koji je pozvana i šira javnost.

“Zajedno možemo kvalitetnije pristupiti oboljeloj osobi, nego pojedinačno i stoga razvijamo model psihijatrije u zajednici. Valja ujedno osnažiti i suradnju između primarne i sekundarne medicine, odnosno između različitih disciplina u medicini kako bismo se borili protiv te bolesti”, naglašava Salopek.

Za sprečavanje demencije ili ublažavanje simptoma, jer se uglavnom ne mogu otkloniti, ističe potrebu „zadržavanja dnevne rutine, izbjegavanja stresa, premještanja oboljele osobe iz prostora u prostor, u kontaktu valja biti obazriv, odnositi se prema dementnoj osobi s poštovanjem i mirnoćom, davati joj jednostavne upute, a na njezine emocije odgovarati pozitivnom emocijom. Valja se i obrazovati te pripaziti na ispravno uzimanje lijekova i čuvati dostojanstvo osobe oboljele od demencije“.

Po definiciji, zapisanoj u brošuri koju je nedavno izdala Opća bolnica Karlovac, demencija je progresivna bolest mozga uzrokovana oštećenjem moždanih stanica u kojoj dolazi do poremećaja pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja, računanja, orijentacije, sposobnosti učenja, a javljaju se i promjene u ponašanju i osobnosti, smetenost, agitacija, promjena raspoloženja i emocija.

Najčešći oblik demencije je, objašnjava psihijatrica Sandra Domitrović, Alzheimerova demencija koja nastaje kao posljedica Alzheimerove bolesti. Vaskularna demencija nastaje kao posljedica niza manjih moždanih udara ili uslijed nedostatka krvi ili kisika u mozgu. Postoje i drugi uzroci demencije kao što su smanjeno izlučivanje hormona štitnjače, nedostatak hranjivih tvari, primjerice vitamina B12 ili folne kiseline, alkoholizam, višak kalcija u organizmu, visoka temperatura, multipla skleroza, tumor ili druge bolesti mozga.

“Simptomi se javljaju postupno i razvijaju se godinama, a oboljeli ih rijetko prihvaćaju ili ih negiraju, dok okolina često miješa pojavnost demencije sa staračkom zaboravljivošću. Svaka promjena rutine, nova soba ili situacija uznemirava osobu oboljelu od demencije, što vodi u tjeskobu, strah i razne oblike neprimjerenog ponašanja te gubitak kontrole”, kaže Domitrović.

Liječnicima obiteljske medicine su na raspolaganju dvije osnovne metode ispitivanja jesu li sumnje na demenciju kod pacijenta opravdane. Jedna je da se pacijentu ponudi da nacrta sat, odnosno prikaže 11.10 sati, primjerice. Otkloni od toga ukazuju na demenciju. Drugo, pacijentu se može ponuditi da ispuni kratki upitnik koji će pomoći liječniku u dijagnostici.

Demencija je bolest postupne progresije

Nema naglog nastanka demencije – ističe i neurolog Ervin Jančić. Za početnog ili blagog stadija demencija se očituje kao poteškoća u kratkotrajnom pamćenju, kad primjerice osoba ne zna što je ručala. U srednjem ili umjerenom stadiju se javlja nesnalaženje oboljele osobe u prostoru i vremenu, zaboravljanje imena i važnih događaja, a kao posljedica toga i zbunjenost te uznemirenost. U ovoj fazi se javljaju promjene u ponašanju i osobnosti, nesanica, nemogućnost koncentracije, otežano odlučivanje i shvaćanje, zanemarivanje higijene. Javljaju se i poteškoće kao što su poteškoće u govoru, ali i halucinacije, paranoje, lutanje od kuće, te različiti agresivni ispadi. U završnoj fazi simptomi napreduju, pa oboljela osoba ne prepoznaje više članove obitelji, govor joj je težak, javljaju se teškoće s gutanjem hrane, ne može samostalno jesti, hodati i slično te je toj osobi potrebna 24-satna skrb.

“U ranoj fazi demencije, prilikom dijagnostike, trebamo kao mogućnosti isključiti različite infektivne uzroke simptoma, zarazne bolesti kao što je sifilis, otrovanje, primjerice gljivama, poremećaj štitnjače. Za rane intervencije možemo i utvrditi promjene na mozgu, a znak promjena je nerijetko i to što se oboljela osoba boji visine. Ako demencija napreduje, oboljela osoba počinje hodati kao da skija, jer se plaši dignuti nogu, a može doći i do poremećaja mokrenja”, kaže Jančić.

Ističe važnost uloge obiteljskih liječnika, jer poznaju obitelj.

“Ako je obitelji ponašanje starije osobe ili ono što ona govori neobično, valja posumnjati u demenciju”, upozorava Jančić.

Mali moždani udari koji mogu uzrokovati vaskularnu demenciju javljaju se, objašnjava doktor Jančić, tako što nas „izbace“ na 15 minuta, pa ne možemo raditi normalne funkcije kao što je, primjerice, vožnja automobila, a zatim se oporavimo, no u potpunosti tek otprilike četrnaest dana povratimo prijašnju brzinu kretanja. Jedan takav udar stvara oštećenja na mozgu, a niz manjih, naravno, veća.

Psihijatrica Jasminka Oštrek navodi da su oboljeli od demencije nerijetko depresivni, pa i psihotični, a u terapiji ljekovima u tom slučaju se preporučuju antipsihotici druge generacije.

U Hrvatskoj 80 tisuća osoba boluje od demencije
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap