Mirovine su rasle 10 posto, ali ne zbog obećanja Vlade, nego rasta troškova i plaća

Jasmina Grgurić
21. listopada 2019.
Novosti
A- A+

Rast mirovina za pet posto jedno je od predizbornih obećanja HDZ-a. Tijekom dosadašnje tri godine mandata ove Vlade, mirovine su rasle dvostruko više, oko deset posto. Međutim, takav rast nije rezultat obećanja političara, nego zakonskog usklađivanja mirovina prema rastu troškova i plaća dvaput godišnje.

Foto: Pixabay

Aktualna vrijednost mirovine, koja trenutno iznosi 67,97 kuna po godini staža, usklađuje se 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Stopa usklađivanja utvrđuje se kao zbroj promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta bruto plaća u prethodnom polugodištu u omjeru 70:30 ili 30:70 prema propisanom promjenjivom modelu, ovisno o tome je li bio veći postotak rasta potrošačkih cijena ili postotak rasta bruto plaća.

Posljednjim usklađivanjem mirovina od 1. srpnja ove godine, one su rasle 2,44 posto. Umirovljenicima je to u prosjeku donijelo oko 60 kuna veće mirovine. U siječnju usklađivanje je iznosilo 1,15 posto. Lani su pak mirovine prvim usklađivanjem porasle za 0,94 posto, a drugim 2,7 posto. Posljednje tri godine mirovine su usklađivanjem ukupno rasle 10 posto.

Dvostruko je to veći rast od onoga koji je obećavao HDZ. Međutim, ne radi se o nikakvoj zasebnoj odluci o povećanju mirovina, nego zakonom propisanoj formuli kakva se primjenjuje od siječnja 2015. godine.

Rast mirovina za 2,44 posto jednima donosi samo 30, a drugima čak 224 kune više!

Rast neovisan o usklađivanju osjetili su jedino korisnici najnižih mirovina koje su odlukom Vlade u sklopu mirovinske reforme rasle 3,13 posto. Na taj način vrijednost najniže mirovine po godini staža izjednačena je s aktualnom vrijednošću mirovine u sklopu formule za izračun te također iznosi 67,97 kuna. Tako su korisnici najniže mirovine uz redovno usklađivanje dobili i “povišicu”.

Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka godina staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora  te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina,  invalidska  i obiteljska mirovina. Takva mirovina određuje se kada je mirovina izračunata na temelju staža i plaća niža od najniže. Hrvatska ima oko 255.000 umirovljenika s najnižom mirovinom, koja u prosjeku iznosi samo 1.670 kuna. Takva je mirovina, dakle, prije mandata ove Vlade bila oko 13 posto manja.