Mirovina 'na ruke' kao rješenje za nemoćne, ali i prilika za izbjegavanje ovrhe

Sindikat umirovljenika Hrvatske i pučka pravobraniteljica godinama već upozoravaju na problem nemogućnosti isplate mirovine putem Hrvatske pošte. Naime, ta je odredba ukinuta Zakonom o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine. Problem je to starijim i nemoćnim osobama koje ne mogu ići u banku, a isplatom “na ruke” može se izbjeći i ovrha.

Od ukupno 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, mirovinu “na ruke” putem Hrvatske pošte ovoga je mjeseca primilo svega 96.285 korisnika. Svima ostalima mirovinska primanja “sjedaju” na tekući račun u banci.

Razlog takvim brojkama treba tražiti u Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine, a prema kojem je mirovinska primanja moguće isplatiti samo putem računa u bankama. Nakon tog datuma, ukinuta je opcija izbora, odnosno isplate putem pošte. Ipak, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije ukinuo to pravo onima koji su ga stekli prije stupanja na snagu ovog zakona.

Odluka koja pogađa najranjivije

Stvorilo je to svojevrsnu neravnopravnost između starih i novih umirovljenika, posebno kada je riječ o nemoćnim osobama, ali i ovrhama, koje se u praksi gotovo ni ne provode nad mirovinskim primanjima koja se isplaćuju putem pošte. Na tu neravnopravnost godinama upozoravaju umirovljenička udruženja, ali i pučka pravobraniteljica.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, na internetskim stranicama SUH-a upozorava kako je tu odluku donio bivši ministar Mirando Mrsić kojega “očito nije bilo briga za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, ili na otocima, gdje nema banaka ni bankomata.”

Na isti problem u svom Izvješću za 2017. godinu upozorila je i pučka pravobraniteljica ističući kako “novim umirovljenicima i dalje nije moguće dostavljati mirovinu putem pošte, što zanemaruje utjecaj starosti na zdravlje i posebno teško pogađa one najosjetljivije, osobe krajnje narušenog zdravlja, nepokretne ili nastanjene u izoliranim i prometno nepovezanim područjima”.

Isto tako, starije osobe koje ne mogu same otići u banku i podići svoju mirovinu, ovise o rodbini, prijateljima ili susjedima koji ponekad zlorabe tu situaciju za stjecanje vlastite materijalne koristi.

Ovrha moguća i nad primanjima ‘na ruke’

Petrović je također istaknula da je SUH, baš kao i pravobraniteljica, u nekoliko navrata išao sa zahtjevom prema HZMO-u da u određenim slučajevima omogući dostavu mirovine putem pošte.

“SUH je u više navra­ta postavljao isti zahtjev na sjednicama Upravnog vijeća HZMO-a, no oni su mir­no odgovorili kako je to u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava i promjene zakona” – kaže Petrović.

S druge strane, mirovina preko pošte dobar je trik za izbjegavanje ovrhe, piše Glas Slavonije. IZ HZMO-a kažu kako se “ovrha provodi nad onim korisnicima koji mirovinu primaju putem pošte, a za koje Zavod zaprimi rješenje o ovrsi od suda u sudskoj ovrsi te pravomoćno rješenje o ovrsi od ovrhovoditelja u izvansudskoj ovrsi. Rješenja o ovrsi Zavod provodi radi namirenja novčanih tražbina ovrhovoditelja samo ako su predmet ovrhe stalna novčana primanja, odnosno u ovom slučaju mirovine. Ovrha se provodi prema nalogu iz rješenja o ovrsi, tako da se iz mirovine obustavlja dio koji se može ovršiti prema članku 173. stavku 1. i 2. Ovršnog zakona, a obustavljeni iznos prenosi se u korist ovrhovoditelja, i to: u sudskoj ovrsi po pravomoćnosti rješenja, a u izvansudskoj nakon proteka roka od 60 dana od primitka rješenja“.

No, to se u praksi rijetko događa, jer se zbog navedene procedure, s kojim ovrhovoditelji najčešće nisu dobro upoznati, ovrhe rijetko prenose na HZMO.