Iz Ministarstva poljoprivrede objavili su da kreće oralna vakcinacija lisica zbog čega će zrakoplovi tijekom idućih mjesec dana bacati mamce s cjepivom protiv bjesnoće. Posljednji slučaj bjesnoće na čovjeku u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine zbog čega nam je Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće. Ako pronađete mamac u prirodi, nemojte ga micati, upozorava Ministarstvo.
Mamac i kapsula | Foto: Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribolovstva objavilo je da 17. lipnja počinje proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica s lokacije aerodroma Osijek u svrhu zaštite ljudi i domaćih životinja od bjesnoće. Nakon toga distribucija će se provoditi redom iz aerodroma Čakovec u područjima sjeverne Hrvatske, potom s aerodroma Krk na području Gorskog kotara i Istre te završava s aerodroma Brač s kojega će se pokrivati područje južnog dijela zemlje. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 15. srpnja 2025., ovisno o vremenskim prilikama.
Kako se provodi oralna vakcinacija lisica?
U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće, a program sufinancira Europska unija. Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje mladih lisica. O bolestima koje prenose krpelji i kako se zaštiti od njih, pisali smo ovdje.
U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova, što se pokazalo kao najučinkovitiji i najisplativiji način. Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamac. Tijekom 2025. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Hrvatske, osim na otocima te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaca, odnosno 2.665.850 godišnje.
Bjesnoća u Hrvatskoj
Bjesnoća je virusna zarazna bolest od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Ta bolest spada u skupinu zoonoza, odnosno bolesti kojima se mogu zaraziti i ljudi i životinje. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva u ljudi godišnje. Bjesnoća se na ljude prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije završava smrću. Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.
Vjerojatnost izloženosti čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).
Provođenje oralne vakcinacije do 2027.
Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica. Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provodit će se do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju provedba programa bit će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. zaštitne zone koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.
Što kada nađete mamac u prirodi?
Iz Ministarstva upozoravaju da ako pronađete mamce u prirodi ne smijete ih dirati ni micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini, poput igrališta ili parka, može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, ali samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Kućni ljubimci i mamac
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće. U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji rizik za infekciju s virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere. Zbog toga Ministarstvo poziva građane da tijekom 30 dana provođenja oralne vakcinacije drže pod nadzorom kućne ljubimce dok se kreću parkovima i javnim površinama kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom. Istraživanje je pokazalo brojne benefite za starije od 50 koji nabave psa za kućnog ljubimca, više o tome ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
