Ministar Pavić: Oni koji rano ulaze u sustav rada mogu sa 60 godina u mirovinu
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prošloga tjedna u Saboru nije izbjegao pitanja o mirovinskoj reformi, iako nismo doznali ništa previše novo. Sve su stavke mahom usmjerene na buduće umirovljenike i rješavanje dodatka od 27 posto, no neka veća prava trebala bi obuhvatiti i one sadašnje.
Buran tjedan u Hrvatskom saboru je iza nas. Rasprave među zastupnicima i ovoga puta bile su više usredotočene na ideološka pitanja, koja je sada potaknula Istanbulska konvencija, a manje na realne probleme. Jedan od načina njihova rješavanja svakako su potrebne reforme, među njima i ona najiščekivanija – mirovinska. Novoosnovana radna skupina pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava već je trebala početi s radom, no novih informacija za sada nema. Ipak, ministar Marko Pavić u Sabornici nije mogao izbjeći neka pitanja, na koja je dao manje-više ustaljene odgovore.
Tako je u vezi pomicanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 67 godina iznova podsjetio kako to predviđa već i sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju iz 2014. godine. Međutim, dodao je da zaposlenici koji rano ulaze u sustav rada, mahom oni s nižim stupnjem obrazovanja, već i sada mogu u mirovinu ići i ranije, sa 60 godina, a ta će se mogućnost zadržati.
Naime, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osoba kada navrši 60 godina života i 41 godinu radnog staža.
Za povećanje mirovina 1,4 milijarde kuna
Također, još je jednom ponovio kako je mirovinski sustav održiv, a isplata mirovina neupitna. Podsjetio je i da čitava priča nije nimalo jeftina za državu, jer je u njezinu proračunu potrebno osigurati oko 39 milijardi kuna godišnje za isplatu mirovina i mirovinskih primanja. Od toga, 56 posto sakupi se iz doprinosa, dok se 17 milijardi subvencionira iz državnog proračuna. Naglasio je i podatak da je od ukupnog broja starosnih mirovina, manje od 20 posto ostvarenih sa stažem većim od 40 godina.
“Upravo zato, a i prema preporukama Europske komisije, cilj mirovinske reforme je osiguravanje održivosti i adekvatnosti mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Većina reforme odnosit će se na buduće umirovljenike, ali jednim dijelom bavit će se i sadašnjim, posebice vezano za njihovo uključivanje na tržište rada. Ove je godine u proračunu predviđeno 1,4 milijarde kuna za povećanje mirovina” – rekao je Marko Pavić, a prenijelo njegovo ministarstvo.
Beneficirana zanimanja neće se ukinuti
Pavić je dodao kako je cilj reforme da nijedna skupina osiguranika ne bude oštećena te će se njome učinkovito riješiti i pitanje dodatka od 27 posto.
“Beneficirana zanimanja neće se ukidati, već će se prilagoditi okolnostima 21. stoljeća, sukladno studiji Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu“ – kazao je ministar.
Za kraj izlaganja o mirovinskoj reformi u Saboru zaključio je da će sveobuhvatna i cjelovita reforma, koja će na snagu stupiti 1.siječnja 2019. godine, osigurati sigurnost i održivost mirovinskog sustava.
