Male tajne hrvatskog jezika: Kada koristimo veznik 'da bi'?

Veznik ‘da bi’ ne treba upotrebljavati u rečenicama gdje se ne izriče namjera, već upravo suprotno nečijoj namjeri, želji ili očekivanju. Umjesto toga pišemo veznik ‘i’ ili ‘a’. Sve su pojasnili iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Hrvatski jezik prepun je pravila koje nije lako usvojiti, a neka od njih tiču se i veznika u rečenicama. ‘Upisala sam unuku na ples da bi ubrzo odustala’ ili ‘Upisala sam unuku na ples i ubrzo je odustala’? Pravilno je u ovom slučaju upotrijebiti veznik ‘i’ ili ‘a’, a pogrešno je napisati ‘da bi’. Evo kako su to pojasnili iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

– U hrvatskome standardnom jeziku veznikom da bi, uz koji je obvezatan kondicional, uvodi se namjerna surečenica, na primjer ‘Otputovali smo na more da bismo se odmorili’. Rečenicama poput ‘Otputovao sam na more da bih se razbolio’ ne izriče se namjera, nego upravo suprotno, njima se izriče da se što zbilo unatoč čijoj namjeri, želji ili očekivanju. U takvim rečenicama ne treba upotrebljavati veznik da bi. Umjesto njega može se upotrijebiti veznik i ili veznik a, istaknuli su iz Instituta za hrvatski jezik.

Ako još uvijek niste svima zaželjeli uspješnu novu 2026. godinu, pripazite da u poruci ne napišete ‘Sretna Nova godina’, umjesto ‘Sretna nova godina’ jer veliko slovo piše se samo kada se čestita praznik koji je 1. siječnja svake godine, o čemu smo pisali i ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.