Kako rano dijagnosticirati ovu tešku bolest koja pogađa 200 Hrvata svake godine?

Povodom mjeseca borbe protiv multiplog mijeloma predstavljen je RAKK – putokaz za ranu dijagnozu multiplog mijeloma. U Hrvatskoj od ove bolesti boluje oko tisuću ljudi, a oko 200 ih umire na godišnjoj razini. Otkrivanje bolesti u ranoj fazi pridonosi uspješnijem liječenju – svjetski podaci ukazuju kako su ishodi liječenja tijekom prve godine za 50 posto bolji ako dijagnozu utvrdi liječnik obiteljske medicine.

Od multiplog mijeloma, progresivne bolesti poznate i kao plazmocitom, u Hrvatskoj boluje oko tisuću ljudi, a prema posljednjim podacima iz 2019., jedna osoba premine svaka 43 sata, odnosno njih 200 godišnje. Premda neizlječiv, ovaj rijedak oblik raka krvi, zahvaljujući novim terapijskim mogućnostima, danas se sve uspješnije liječi, no nespecifični simptomi poput bolova u leđima, infekcija ili anemije često su razlog dugotrajnom postavljanju dijagnoze i zakašnjelom početku liječenja.

Liječnici obiteljske medicine mogu prepoznati simptome

Važnu ulogu u prepoznavanju bolesti imaju liječnici obiteljske medicine, kojima se pacijenti najčešće obrate za pomoć pri pojavi prvih simptoma. Podaci ukazuju kako dijagnoza već u ordinaciji obiteljske medicine, u odnosu na, primjerice, odjel hitne pomoći, pospješuje ishode liječenja u prvoj godini za čak 50 posto. Stoga je povodom mjeseca borbe protiv multiplog mijeloma predstavljen RAKK – Putokaz za ranu dijagnozu multiplog mijeloma, nastao u suradnji Hrvatskog društva za hematologiju, Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KROHEM), Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) te Udruge za podršku oboljelima MijelomCRO.

Riječ je o svojevrsnim smjernicama za liječnike obiteljske medicine koje imaju za cilj pomoći u postavljanju rane dijagnoze, omogućujući identificiranje oboljelih kroz nekoliko ključnih koraka. Konačnu dijagnozu postavlja hematolog provođenjem laboratorijskih pretraga, ispitivanjem koštane srži i dijagnostičkim snimanjima.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Zbog svakodnevnosti simptoma koji prate multipli mijelom i činjenice da u Hrvatskoj od ove bolesti godišnje oboli više od 200 osoba, mnogi obiteljski liječnici nikada se nisu susreli s dijagnozom mijeloma pa će im ove smjernice dodatno skrenuti pažnju na naizgled nepovezane simptome koji mogu ukazivati na ovu rijetku bolest, kako bi pacijente po potrebi usmjerili na dodatne pretrage ili posjet hematologu”, kazala je dr. med. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

Pravovremena dijagnoza je važna u liječenju

Pravovremena dijagnoza bitno utječe na ishode liječenja i produljenje života, omogućujući primjenu optimalnih terapija, no sumnja na multipli mijelom često se pojavi tek nakon loma kostiju, učestalih infekcija ili oštećenja bubrega , kad je bolest već uznapredovala. Nekima je pak bolest otkrivena posve slučajno.

„Nažalost, mnogi pacijenti prolaze dugi put i obave niz pretraga prije nego stignu do hematologa i konačne dijagnoze i to je potrebno mijenjati. Oboljelima od multiplog mijeloma u Hrvatskoj su na raspolaganju nove generacije lijekova zahvaljujući kojima je udvostručena stopa petogodišnjeg preživljenja pa bi, uz pravovremeno postavljanje dijagnoze, multipli mijelom od teške zloćudne bolesti mogao postati kronična bolest poput dijabetesa, s kojom je moguće kvalitetno živjeti“, naglasila je prim.dr.sc. Sandra Bašić Kinda, voditeljica KROHEM-ove radne skupine za multipli mijelom te dodala kako su, unatoč dostupnosti inovativnih terapija, još uvijek vidljive razlike u mogućnostima liječenja ovisno o bolnici kojoj oboljeli pripada.

Zbog oslabljenog imunološkog sustava i sklonosti infekcijama, oboljeli od multiplog mijeloma jedna su od rizičnih skupina u uvjetima pandemije pa prof. dr.sc. Toni Valković, dopredsjednik Hrvatskog društva za hematologiju, poručuje: “Svakako preporučujem cijepljenje u konzultaciji s hematologom, zbog veće zaštite. Ipak, i nakon cijepljenja potrebno je pridržavati se posebnih mjera sprječavanja infekcija“.

„Svaki posjet bolnici za oboljele predstavlja rizik od infekcije pa bi uporaba peroralne terapije, tamo gdje je to moguće, puno značila za pacijente koji terapiju primaju isključivo intravenozno, a time bi se dodatno rasteretio zdravstveni sustav. S druge strane, upravo zbog straha od moguće zaraze dio pacijenata ne odlazi redovito na kontrolne preglede što nikako nije dobro budući da odgađanjem mogu dodatno ugroziti svoje zdravlje”, zaključila je direktorica Udruge za podršku oboljelima Mira Armour.