Jesu li godine važne ili se umirovljenici tek zagrijavaju?

Josip Mihaljević
16. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Druga tribina, bolje rečeno okrugli stol, s prvog dana sajma ‘Pravo doba’ nosi ime ” Godine (ni)su važne, tek se zagrijavamo”. Na njemu su razni akteri koji su uključeni u kreiranje aktivnosti za građane treće životne dobi govorili kako pristupaju temama, što umirovljenike zanima i što im zapravo nedostaje.

okrugli stol

Foto: mirovina.hr

Voditeljica Sveučilišta za treću dob Jasna Ćurin, psihologinja Sanja Radica, diplomirana knjižničarka Sandra Berak, socijalna radnica Slavica Butković na sajmu ‘Pravo doba’ održale su okrugli stol na temu “Godine (ni)su važne – tek se zagrijavamo!”. Okrugli stol je organiziran u okviru projekta 65 plus koji provode Knjižnice grada Zagreba, a tema je uključivanje starijih ljudi u razne aktivnosti, od kulturnih do obrazovnih.

Svi znaju da stanovništvo ubrzano stari, posebice u Europi, ali malo tko zna kako zbrinuti i što ponuditi populacije treće životne dobi. U Hrvatskoj problem zbog malih mirovina zauzima i dodatnu dimenziju, jer čak i da se umirovljenici žele aktivirati i baviti nečim – često nemaju svoja sredstva kako bi si to priuštili. Tu uskaču druge institucije u kojoj sa zajedničkim radom njih i volontera smišljaju razne programe i aktivnosti za umirovljenike.

“Umirovljenici su različiti, ne smijemo ih trpati u isti koš”

Iako je umirovljenike kao kategoriju možda zgodno svrstati u isti koš, psihologinja Sanja Radica ističe kako se radi o društvenoj skupini koja među samom sobom ima ogromne razlike. Nisu svi umirovljenici isti, svatko od njih je imao svoj životni put, a životno iskustvo je svakoga od njih učinilo osobom koja ona danas je. Iako ih šire društvo percipira kao jednu veliku zajedničku skupinu, oni su svatko na svoj način različiti, istaknula je.

To predstavlja nemali problem u organizaciji sadržaja i aktivnosti za umirovljenike, budući da gotovo nikada neće biti svima po ukusu.

“Mi tu zapravo u isti lonac stavljamo i ljude od 60 i ljude od 105 godina. Nikome neće pasti na pamet strpati ljude od 25 i 55, a tu je puno manja vremenska razlika.

Naša istraživanja su pokazala da među umirovljenicima postoji puno ljudi koji su i ranije upražnjavali kulturne sadržaje, a danas ili zbog malih mirovina ili zbog smanjene pokretljivosti to više ne mogu. Pokazala se i potreba za učenjem stranih jezika, posebice engleskog, a najveća motivacija im je kako bi se bolje sporazumjeli sa svojim unucima”, kazala je.

Sveučilište za treću dob

Upravo zbog toga postoje institucije poput Sveučilišta za treću dob, koje u Zagrebu djeluje unutar Pučkog otvorenog učilišta.

Da vas ime ne uplaši, Sveučilište za treću dob je jedan od odjela Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Promoviraju cjeloživotno učenje, a u Hrvatskoj postoji već 27 godina, kazala je voditeljica Sveučilišta za treću dob Jasna Ćurin.

To je skup programa korisnih znanja koje umirovljenici mogu upisati, a ta znanja su podijeljena u stupnjeve. Umirovljenici u skupinama zajedno uče korisna znanja, a od programa su dostupni sljedeći:

  • Učenje stranih jezika – od početnih stupnjeva do pričaonica uz prilagođen program i tempo učenja
  • Informatička radionica – od osnova informatike do pametnih telefona
  • Kreativne radionice
  • Likovni atelje – učenje kod različitih mentora, akademskih slikara
  • Psihofizičko zdravlje – aktivnosti poput joge, mentalne gimnastike, učenja psihologije, sociologije, reumatološko-vetebrološka škola
  • Opća kultura – niz zanimljivih predavanja iz opće kulture, od mitologije, europske kulturne baštine, svjetske i nacionalne povijesti, tajna dalekih civilizacija, etnologija, politike, svemira…
  • Putevima lijepe naše – ciklus studijskih izleta – kulturno povijesna baština

Knjižnice kao mjesto okupljanja umirovljenika

Lokalna mreža knjižnica sve više postaje mjesto okupljanja umirovljenika. Osim što osiguravaju velik broj knjiga, knjižnice u moderno vrijeme šire svoju ponudu usluga.

Knjižnice grada Zagreba su 2008. godine objadinile razne usluge koje uglavnom konzumiraju umirovljenici, a taj su projekt nazvali 65 plus, kazala je knjižničarka Sandra Berak.

Osim raznih radionica i javnih tribina unutar samih knjižnica, organiziraju i druge projekte poput Knjigom do vrata, za one kojima je mobilnost otežana i ne mogu doći k njima.

Gospođa Novak umirovljenica je iz Zagreba, a svakodnevno posjećuje svoju lokalnu knjižnicu na Savici. Na okruglom stolu je gostovala kao posebna gošća, kako bi na kraju dala svoj sud o projektima – što valja i što ne valja.

 

Gospođa Novak svakog dje dana u knjižnici i probala je gotovo sve njihove programe, a voli raznovrsnost. Kazala je kako mnoge od njih u životu ne bi mogla probati jer su materijali za kreativne radionice skupi i kazala kako sada u mirovini napokon ostvaruje snove iz djetinjstva. Ipak, kazala je kako se pojavilo previše projekata u određenoj niši, primjerice kreativnim radionicama, pa se usluga malo “razvodnila”. Druženje u knjižnici nazvala je afrodizijakom za umirovljenike.

“Kad ti je tako blizu knjižnica koja ti toliko toga pruža, onda se jednostavno moraš uključiti. Padale sjekire ili Sunce sijalo, ja sam tamo. Ja sam jako zadovoljna. Tamo sam naučila i prve korake na laptopu – tko je htio, sve je mogao naučiti. A dalje onda sam istražuješ i googlaš”, kazala je i raznježila gledatelje.

Istina je, umirovljenika će biti sve više i više i trebat će se značajna financijska sredstva preusmjeriti u aktivnosti za te ljude. Ako već mirovine neće porasti na pristojnu razinu za vrijeme njihovog života, onda bi država trebala organizirati ili barem subvencionirati sadržaj za umirovljenike koji će im starost učiniti sretnijom i dostojanstvenijom. S druge strane, i sada već postoje brojni projekti i programi, a odaziv samih umirovljenika bi mogao biti veći.