Iza njega je čitavo stoljeće: Henry Kissinger slavi 100. rođendan; i dalje je aktivan i kontroverzan

Bivši američki glavni tajnik i utjecajni diplomat Henry Kissinger slavi 100. rođendan. I dalje je vrlo aktivan te prati svjetska zbivanja, a sudeći po nedavnom intervjuu nije odustao od svojih stavova i principa koje je kroz visoku politiku iskazivao tijekom proteklih šezdeset godina.

Na današnji dan prije točno 100 godina rođen je jedan od najznačajnijih američkih, ali i svjetskih diplomata, Henry Kissinger. Usprkos čitavom stoljeću iza sebe i dalje je vrlo aktivan i upućen u politička zbivanja u svijetu. Nedavno je dao intervju koji je trajao punih osam sati.

No, krenimo kronološki. On je rođen 27. svibnja 1923. godine u bavarskom gradu Fürthu kao Heinz Alfred Kissinger. Još u ranoj mladosti trpio je teror Hitlerove mladeži, s obzirom na to da je bio židovskog podrijetla. Nakon što je skinut s liste za upis u gimnaziju, a njegov otac otpušten iz škole, gdje je radio kao učitelj, Kissingeri su prebjegli preko Londona u New York, gdje je Henry nastavio školovanje.

Tvrdi diplomat

Godine 1943. postao je naturalizirani državljanin Sjedinjenih Američkih Država te je odmah regrutiran u vojsku i poslan u Njemačku. Vrlo brzo se pokazao uspješnim operativcem. Iako je bio samo vojnik, za svega osam dana uspostavio je civilnu administraciju u Krefeldu. Potom je priključen obavještajnoj zajednici, kojoj je praktički ostao vjeran sve do danas.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Školujući se na Harvardu, a potaknut time što su mu nacisti pobili 13 članova obitelji, Kissinger je razvio svoje diplomatske vještine temeljene, opet na njemačkom, modelu realpolitike. To će ga pratiti tijekom čitave karijere pa sve do danas. Smatrao je, naime, da je tvrda diplomacija jedini način suzbijanja sukoba.

Mirotvorac i ratni zločinac

Kissingerov politički vrhunac bio je u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Gotovo istodobno obnašao je dužnosti državnog tajnika SAD-a te savjetnika za nacionalnu sigurnost dok su u Bijeloj kući stolovali Richard Nixon, a potom i Gerald Ford.

Zagovarao je politiku detanta sa Sovjetskim Savezom te otvorenost prema Kini. Zaustavio je Jomkipurski te Vijetnamski rat mirovnim pregovorima u Parizu 1975. godine za što je dobio Nobelovu nagradu za mir pod vrlo sumnjivim okolnostima. S druge strane, zažmirio je na ratne zločine u Kambodži, ustanke u Čileu i Argentini te genocid u Bangladešu. Zbog toga ga jedni smatraju velikim političarem i mirotvorcem, a drugi ratnim zločincem.

Kao diplomat vrhunskog kova otvorio je svoju konzultansku tvrtku te desetljećima pružao savjete brojnim vladama, kraljevinama, huntama i diktaturama diljem svijeta. Kao što smo već spomenuli ostao je aktivan i cijenjen do danas. Večernji list prenosi da je za njega organizirana rođendanska proslava u Klubu gospodarstvenika New Yorka.

Vjeran svojim uvjerenjima

Nedavno se obratio sudionicima Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, a prije 10 dana dao je ogroman intervju za The Economist, držeći se i dalje svojih principa. Smatra da su se Amerika i Kina dosad uvjerile da su jedna drugoj velika strateška opasnost. Brine ga sve veće natjecanje u ekonomskoj i gospodarskoj moći obiju zemalja te smatra da obje velesile imaju samo 10 godina da nađu načina za suživot, kako ne bi buknuo rat velikih, pa čak i svjetskih razmjera.

– Nalazimo se u klasičnoj situaciji prije Prvog svjetskog rata gdje nijedna strana nema mnogo želje za političkim ustupcima i u kojoj svaki poremećaj ravnoteže može dovesti do katastrofalnih posljedica. Ovo je problem koji se mora riješiti. Vjerujem da sam proveo život pokušavajući se nositi s tim. Sudbina čovječanstva ovisi o tome hoće li se Amerika i Kina slagati. Vjerujem da im brz napredak AI-a ostavlja samo pet do deset godina da pronađu način, poručio je Kissinger.

Smatra da Kinezi i Amerikanci mogu koegzistirati i bez rata. Preporuča jednostavnu komunikaciju i “snižavanje temperature” prije početka konkretnih pregovora. Progovorio je i o ratu u Ukrajini, smatrajući ga velikom pogreškom Vladimira Putina, ali i ne odričući grijehe Zapada.

– Ono što Europljani sada govore jest, po mom mišljenju, ludo opasno. Europljani govore: “Ne želimo ih u NATO-u, jer su previše riskantni. I stoga ćemo ih naoružati i dati im najnaprednije oružje.” Sada smo naoružali Ukrajinu do točke u kojoj će biti najbolje naoružana zemlja, rekao je Kissinger.

Trajni mir u Europi bi, smatra Kissinger trebao biti uspostavljen tako da se Ukrajina pridruži NATO-u, a da zatim Europska unija osmisli način kako ponovno uspostaviti odnose s Rusijom i tako stabilizira istočnu granicu.

Savjeti za moderne vođe

Osim “snižavanja temperature”, Kissinger savjetuje svjetskim vođama da definiraju ciljeve koji mogu privući ljude, odnosno izazvati širi konsenzus u pojedinim pitanjima. Uz to, dodaje da bi se trebali povezati i s ciljevima domaće politike, uz fokusiranje na kvalitetu vodstva i obnavljanje političke kulture u svojim zemljama.

Na Kissingerov osmosatni intervju svoj su osvrt dali i politički analitičar Žarko Puhovski te povjesničar Tvrtko Jakovina. Iako se načelno ne slažu s nekim njegovim izjavama, tvrde da su one odraz njegovih realpolitičkih uvjerenja koje je imao tijekom cijelog života, piše Branimir Bradarić iz Večernjeg lista.