Inflacija u Hrvatskoj ponovno raste: Veću ima samo jedna zemlja u eurozoni
Potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) u odnosu na studeni 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto. Nakon što je inflacija u listopadu usporila, sada je ponovno blago ubrzala. Narasle su cijene usluga, energije, hrane, pića i duhana. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar smatra da se inflaciji daje prevelika važnost, kako kaže, a bila je i znatno veća.
Trgovina | Foto: Pixabay/Canva
Nakon što je inflacija u listopadu usporila, sada je ponovno blago ubrzala. Potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) u odnosu na studeni 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto. Vlada je, kako bi djelovala protiv inflacije, uvela dodatnih 30 proizvoda s ograničenom cijenom pa ih je sada ukupno 100, o čemu smo pisali ovdje.
‘Nije toliko visoka koliko joj se pridaje važnost’
Dok su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini u prosjeku bile više za 3,8 posto, na mjesečnoj razini veće su za 0,6 posto, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Time je u odnosu na listopad međugodišnji rast cijena ubrzao, budući da je u tom mjesecu inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,6 posto.
Međugodišnja stopa inflacije u rujnu iznosila je 4,2 posto, a u kolovozu i srpnju 4,1 posto. Usluge su poskupjele za 6,6 posto, energija 5,3 posto, hrana, piće i duhan 4,1 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili su za 0,1 posto. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar smatra da je povećana inflacija neželjeni učinak rasta gospodarstva, plaća i potrošnje.
– Mi smo sezonalno gospodarstvo. Za vrijeme turističke sezone ili blagdanskog razdoblja imamo povećanu potrošnju, koja raste 31 mjesec zaredom i tu dolazi do generiranja, to jest ubrzavanja inflacije. Ona nije toliko visoka koliko joj se pridaje važnost, istaknuo je ministar Šušnjar i dodao da je inflacija nekada bila značajno veća kada je iznosila 12, 13 ili 14 posto.
Veću inflaciju u eurozoni ima samo Estonija
Energija je na mjesečnoj razini, u odnosu na listopad, poskupjela za 3,6 posto, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,1 posto. Također, prema prvoj procjeni, cijene usluga te hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.
Godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto, prema prvoj procjeni koju je objavio Eurostat. Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u eurozoni u studenom imala je samo Estonija s 4,7 posto, a nakon Hrvatske ide Austrija s 4,1 posto.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
