Inflacija: Što smo za sto kuna mogli kupiti prije dvije godine, a što možemo danas?
Prije samo dvije godine, sa sto kuna smo mogli kupiti mnogo više. Pandemija i rat učinili su svoje pa cijene i dalje nezaustavljivo rastu. Veliko je to opterećenje i za radničke plaće, a kamo li triput manje mirovine.
Photo/Pixabay
Za sto kuna u trgovini, na benzinskoj postaji, ali i na tržnici kupiti možemo sve manje. I to samo dvije godine nakon izbijanja pandemije, kada je stotka vrijedila puno više. Inflacija je učinila svoje, cijene i dalje rastu, a posebno su ugroženi nezaposleni i umirovljenici.
Tako smo 2020. godine za 100 kuna mogli kupiti 15 i pol litara mlijeka, a danas oko 13 litara. Suncokretova ulja devet litara, a danas oko šest i pol. Na početku pandemije za 100 kuna natočili bismo 11 litara benzina, a danas je to svega sedam litara, donosi Dnevnik.hr.
Nezaustavljiva poskupljenja najbolje se vide na energentima, ali i cijenama hrane, ulja, maslaca…
Ministar financija Zdravko Marić kaže kako je cijena maslaca u proteklih nekoliko tjedana i mjeseci značajno otišla gore, što nije imalo nikakve veze s porezima.
“Mi smatramo i nadamo se da će s ovim značajnim snižavanjem PDV-a biti dovoljno prostora za snižavanje i ublažavanje bilo kojih daljnjih momenata što se tiče cijena” – rekao je Marić.
Prosječan građanin troši čak 27 % primanja na hranu. Velik dio građana puno više. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava kako je udio troška hrane kod siromašnijih veći od 40 posto pa i 50 posto plaće, odnosno mirovine.
To ni ne čudi s obzirom da prosječna mirovina iznosi samo 35,9 posto prosječne plaće (7.378 kuna). Sa 2.648 kuna mirovine u prosjeku, pri čemu većina građana prima puno manje, nemoguće je tijekom mjeseca podmiriti osnovne troškove poput stanovanja, režija, hrane, lijekova, a kamo li odjeće, obuće, novina, kave…
