“Imam 36 godina staža, od čega dio beneficiranog. Kada mogu u mirovinu?”

Jasmina Grgurić
13. listopada 2021.
Novosti
A- A+

Može li radnik u mirovinu ići ranije ako ima dovoljno godina beneficiranog radnog staža, kada i hoće li biti penaliziran ako se oduči za prijevremenu? Naš čitatelj uskoro će napuniti 61 godinu i 36 godina staža, od čega 18 beneficiranog, a mi doznajemo koje su mu opcije.

beneficirani radni staž

Foto | Pexels

“Od 1. veljače 2022. navršavam 61 godinu života i 36 godina efektivnog radnog staža, od čega 13,5 godina beneficiranog staža 12/15 i pet godina 12/16). Namjeravam podnijeti zahtjev za mirovinu pa me zanima što mogu očekivati s obzirom da beneficirani staž ne ulazi u efektivni staž, očekuje li me penalizacija, i ako da, koja je svrha beneficiranog radnog staža? – pita gospodin Branko.

Prijevremena mirovina kao najneisplativije rješenje

umirovljenice korona
Prijevremena mirovina: Ovo su uvjeti za umirovljenje u 2021.

Za početak, on već sada ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, s obzirom da ima navršenih 60 godina života i više od 35 godina mirovinskog staža. Dakle, u mirovinu može odmah ako želi. No, takva opcija mu je ujedno i najmanje isplativa, jer se polazni faktor 1,0 smanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,2% (ZOMO članak 85. stavak 2.). Znači, ako u prijevremenu odemo najviše pet godina ranije, onda nam se mirovina umanjuje za maksimalnih 12 posto (0,2 X 12 mjeseci X 5 godina).

Druga opcija je starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika, no na nju nema pravo. Naime, uvjet za nju stječe se kada radnik navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju. Budući da naš čitatelj ima navršenih 36 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju, nije ispunjen uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Kada navrši propisane uvjete, već će biti po dobi za starosnu mirovinu.

Tri godine radnije u starosnu mirovinu

Preostaje, dakle, treća i najpovoljnija opcija, a to je raniji odlazak u starosnu mirovinu temeljem beneficiranog radnog staža. Naime, dobna granica kao uvjet može se sniziti samo za starosnu mirovinu u slučaju staža s uvećanim trajanjem i to za po jednu godinu za svake četiri godine staža s uvećanim trajanjem s benefikacijom 12/16 i za po jednu godinu za svakih pet godina s benefikacijom 12/15 (ZOMO čl. 181.).

Starosna mirovina: Provjerite uvjete za žene u 2021. godini!

Dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava se za rad na poslovima sa stupnjem uvećanja 12/15 za dvije godine, a za rad na poslovima sa stupnjem uvećanja 12/16 za jednu godinu, odnosno ukupno za tri godine.

U tom slučaju pravo na starosnu mirovinu muškarac stječe s navršenih 62 godine života i 15 godina mirovinskog staža, pojašnjavaju nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Žena rođena 1. veljače 1961. može ostvariti pravo na starosnu mirovinu 1. kolovoza 2024. u prijelaznom razdoblju, jer tada ima ispunjen uvjet od 63 godine i 6 mjeseci starosti i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Kao što je i navedeno u primjeru za muškarca, ako ima ostvareni staž s uvećanim trajanjem, i žena može ostvariti pravo na starosnu mirovinu uz sniženje dobne granice. Dakle, u istom ovom slučaju sa 60 i pol godina.

 

“Imam 36 godina staža, od čega dio beneficiranog. Kada mogu u mirovinu?”
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap