HZZ o radu u mirovini: Kako do posla i koje su mogućnosti prekvalifikacije
Sve više umirovljenika odlučuje se na rad i nakon odlaska u mirovinu kako bi si osigurali dodatni prihod i lakše podmirili životne troškove. Od ove godine umirovljenici stariji od 65 godina mogu raditi na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine. Provjerili smo u HZZ-u kakve su mogućnosti zapošljavanja za umirovljenike, u kojim djelatnostima su najtraženiji i u kojem slučaju se mogu prekvalificirati.
Umirovljenik radi | Foto: Pexels
Rad u mirovini na pola radnog vremena stvarnost je za dio umirovljenika kako bi mogli što normalnije živjeti. Umirovljenici stariji od 65 godina od ove godine mogu raditi na puno radno vrijeme, ali uz primanje pola mirovine. Provjerili smo u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kako umirovljenici mogu pronaći posao, kakve su im mogućnosti prekvalifikacije i u kojim djelatnostima su najtraženiji. Trenutačno je oko 37.089 zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena, uz isplatu cijele mirovine, a više o tome čitajte ovdje.
Posebna stranica za zaposlenje umirovljenika
Zbog interesa poslodavaca za zapošljavanjem umirovljenika, HZZ je krajem 2022. godine pokrenuo stranicu umirovljenici.hzz.hr. Glavni cilj te stranice je pružiti osnovne informacije o zapošljavanju umirovljenika poslodavcima i umirovljenicima.
Stranica predstavlja jedinstveno mjesto na kojem se mogu naći svi natječaji za radna mjesta na kojima je moguće zapošljavanje umirovljenika, koji se u evidenciju HZZ-a mogu prijaviti kao tražitelji zaposlenja. Osim toga, u svim područnim uredima HZZ-a su savjetnici za zapošljavanje kojima se mogu obratiti umirovljenici.
– Podrška savjetnika specijaliziranog za rad s umirovljenicima usmjerena je na informiranje i prikupljanje informacija vezanih uz interese, mogućnosti rada, obrazovanje, stečene vještine, radnom iskustvu, s ciljem informiranja o slobodnim radnim mjestima i uvjetima rada. Istovremeno pruža se pomoć i podrška u traženju posla, pisanju životopisa i motivacijskog pisma te samoj prijavi na natječaj, rekli su nam iz HZZ-a.
Gdje se najviše traže umirovljenici?
Otkako je HZZ pokrenuo posebnu stranicu, do 9. siječnja se ukupno 1.357 umirovljenika prijavilo te su ih kontaktirali savjetnici za rad s umirovljenicima kako bi se upisali u evidenciju tražitelja zaposlenja. Većina umirovljenika koji traže posao su osobe srednje i visoke stručne spreme koji traže poslove sličnima onima na kojima su radili ili koje mogu raditi ovisno o svojim mogućnostima.
Tijekom prvih 11 mjeseci 2025. godine poslodavci su objavili natječaje u kojima su tražili 23.214 radnika za slobodna radna mjesta te su naglasili da su spremni zaposliti i osobe u mirovini. To je bilo najviše iz djelatnosti trgovine na veliko i na malo, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, građevine te prerađivačke djelatnosti, navodi HZZ. Najviše je traženo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Splitsko dalmatinske, Osječko-baranjske te Brodsko-posavske županije.
Mogućnost prekvalifikacije za umirovljenike
HZZ je 2022. godine uveo program vaučera za obrazovanje koje mogu koristiti osobe koje više nisu u sustavu obrazovanja i imaju između 25 i 64 godina, ali i umirovljenici koji rade. Prije su se nudila obrazovanja samo za cjelovite kvalifikacije i trajala su dulje, a vaučeri nude programe od dva do tri mjeseca i fokus je na vještinama, a ne kompletnim zanimanjima.
– Vaučer za obrazovanje ne može se dodijeliti osobi koja je korisnik mirovine prema općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno korisnika mirovine koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti i korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplaćuje te korisnika mirovine prema općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje koji rade uz primanje mirovine, uz uvjet da je program obrazovanja isključivo povezan s njihovim radnim mjestom.
Umirovljenici s invaliditetom najviše upisuju programe za pomoćnika u nastavi i za osobnog asistenta i rade taj posao tri do četiri sada dnevno. Psihologinja Majda Jelenčić iz Odjela HZZ-a za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje istaknula je da osobe s invaliditetom koje se priključe u program osobnog asistenta potencijalno mogu biti bolja podrška osobama s invaliditetom jer ih bolje mogu razumjeti. Više o tome pisali smo ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
