Hrvatska priprema sve za gradnju nuklearne elektrane: ‘Rizici su danas vrlo niski’
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da Hrvatska aktivno radi na projektu izgradnje nuklearne elektrane. Osnovana je i radna skupina koja priprema zakon o nuklearnoj energiji, koji bi do kraja godine trebao ići na Sabor. Ministar tvrdi da je projekt strateški važan za energetsku neovisnost zemlje, a stručnjaci ističu da su rizici suvremenih nuklearnih elektrana vrlo niski. Izgradnja će uključivati cijeli ekosustav koji uključuje podršku tvrtki, istraživanja i odlagališta za otpad.
Duško Ćorak, Saša Medaković i Ante Šušnjar | Foto: Snimak zaslona HRT
Hrvatska radi na realizaciji projekta nuklearne elektrane i osnovana je radna skupina koja priprema zakon o nuklearnoj energiji, poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar u emisiji Otvoreno. Riječ je o strateškom pitanju u interesu energetske neovisnosti, piše HRT.
Šušnjar: ‘Radi se na realizaciji’
Ministar Šušnjar je podsjetio da je početkom godine u njegovu ministarstvu osnovana radna skupina za nuklearnu energiju. Ne samo da se razmišlja o takvom projektu, nego se operativno radi na realizaciji tog projekta. Radna skupina radi na izmjenama i donošenju zakona o nuklearnoj energiji. Šušnjar je rekao da se nada da će do kraja godine zakon biti pred Saborom i prihvaćen. Naglasio je da to nije ideološko, već strateško pitanje. Dodao je kako je to smjer u kojemu moramo ići ako želimo biti energetski neovisna zemlja. EU u svom višegodišnjem financijskom okviru predviđa 240 milijardi eura za ulaganja u nuklearnu energiju. O mogućoj lokaciji nove nuklearne elektrane odlučivat će struka, poručio je. Vlada je nedavno usvojila novi paket mjera pomoći građanima i smanjila subvencije za energente, više o tome pisali smo ovdje.
– U radnoj skupini su ljudi koji znaju o nuklearnoj energiji, a razvijamo i suradnju s našim učilištima. Dominantno hrvatska pamet sudjelovala je u izgradnji Nuklearne elektrane Krško. Želimo revitalizirati studij nuklearne energetike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kako bi se odgojili novi kadrovi za izgradnju i upravljanje takvim elektranama u Hrvatskoj, rekao je ministar.
Rizici nuklearnih elektrana danas veoma niski
Hrvatska iz Nuklearne elektrane Krško dobiva oko 16 posto energije i to govori koliko je nuklearna energija važna danas, poručio je ministar. Dodaje da je to bazna energija koja nam je potrebna uz sve obnovljive izvore energije, jer stabilizira mrežu i sustav. Član Uprave Nuklearne elektrane Krško, Saša Medaković istaknuo je da su rizici postojećih nuklearnih elektrana, onih koje se danas grade i koje su u pogonu, veoma niski. Dodao je da je Krško dovedeno na razinu elektrana nove generacije i da je novi sustav unaprijeđen stotinjak puta u odnosu na izvorni projekt.
– Nesreće koje su se događale u prošlosti bile su posljedica ljudskih pogrešaka ili iznimno velikih vremenskih i seizmičkih događaja, koji su bili izvan projektnih okvira. Nove elektrane i postojeće s unapređenjima daleko su iznad tih rizika. Može se reći da su nuklearne elektrane iznimno sigurni objekti, naglasio je.
Lokacija odabrana, ali sve je stalo nakon Černobila
Nakon Krškog, 1970-ih trebala se graditi i elektrana u Hrvatskoj, kazao je osnivač i vlasnik Instituta za nuklearnu energiju Inetec Duško Ćorak. Tada je potpisan međurepublički sporazum da će se prva elektrana graditi u Sloveniji, a druga u Hrvatskoj. Ćorak kaže da su već 1975. započeli intenzivne aktivnosti na pripremi lokacija. Istraživanje lokacije traje pet do 10 godina i vrijedi oko 100 milijuna eura. Nakon provedenog istraživanja, u fokusu su ostale dvije lokacije – Prevlaka kod Ivanić-Grada i Dunav, rekao je Ćorak. Objasnio je da je za Prevlaku bila planirana jedna jedinica, a za Dunav četiri bloka snage po 1300 megavata. Do 1987. bio je izrađen preliminarni sigurnosni izvještaj, studija utjecaja na okoliš i raspisan tender za Prevlaku. Ponude su dali Westinghouse, Framatome i Rosatom, istaknuo je. Nakon nesreće u Černobilu 1986. godine donesena odluka o moratoriju.
– Nakon toga sve aktivnosti su stale. Na Dunavu je završena studija utjecaja na okoliš oko 1990. godine, ali je prioritet bila Prevlaka. Da je došlo do realizacije projekta, sigurno bih bio uključen u njega. Žao mi je što nije, ali mi je s druge strane drago da sam stvorio Inetec, rekao je Ćorak.
Medaković je istaknuo da je izgradnja nuklearne elektrane danas znatno zahtjevnija nego prije 40 godina zbog složenog regulatornog sustava, dugotrajnih dozvola i političkih utjecaja. Naglasio je da nuklearna elektrana nije samo elektrana, nego cijeli ekosustav koji uključuje podršku tvrtki, istraživanja i odlagališta za otpad. Unatoč svim izazovima, smatra da je projekt izvediv.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
