Hrvatska ima rekordan rast zaposlenih, no i dalje premalo u odnosu na umirovljenike
Zaposlenih je sve više, pokazuju najnoviji podaci, ali pojedini sektori u kojima bilježimo porast broja radnika i dalje vape za radnom snagom, pogotovo u građevini i uslužnim djelatnostima. Čak i kada bismo zaposlili sve nezaposlene, omjer umirovljenika i građana koji zarađuju i dalje bi ostao nepovoljan.
Foto: Unsplash
Osmi mjesec zaredom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bilježi kontinuirani porast broja zaposlenih, kojih je prema prvim podatcima na dan 30. rujna 2021. bilo 1.600,410. Riječ je o povećanju broja osiguranika za 3,31 posto, odnosno za 51.333 u odnosu na 30. rujna 2020. Ako se broj osiguranika usporedi s istim razdobljem 2019. godine, odnosno godinom prije pandemije, tada je zabilježeno 1.585,676 osiguranika, što je 14.734 osiguranika manje nego danas.
Rast u uslužnim djelatnostima i građevinarstvu
Najveći broj osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji (246.072) i trgovini na veliko i na malo (242.570). U odnosu na stanje u kolovozu, najveći porast (9.660) bilježi se u djelatnosti obrazovanja.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, najveći porast broja osiguranika vidljiv je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11.548), građevinarstvu (5.781) te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4.824). Ako se brojke usporede s onima prije dvije godine (rujan 2019.), sada je 11.391 osiguranik više u građevinarstvu te se pozitivan rast bilježi u djelatnosti informacija i komunikacija, 6.034 više nego 2019. i 3.893 više nego u 2020.
Pohvalni trend nažalost ne znači puno za mirovinski sustav. Naime, unatoč skromnom povećanju zaposlenih, omjer umirovljenika i radnika i dalje je nepovoljnih 1 naprema 1,3.
Čak i kad bismo zaposlili sve nezaposlene…
Čak i kada bismo zaposlili sve nezaposlene, slika se ne bi promijenila pa je jasno da država mora tražiti druga rješenja ukoliko želi održivi mirovinski sustav; privući nazad one koji su iselili i/ili uvesti nove radnike.
“Ako se vratimo 40 godina unazad, što u kontekstu mirovinskog sustava nije pretjerano dugo razdoblje, imali smo četiri zaposlenika na jednog umirovljenika.
Danas je taj odnos u RH 1,3:1. Dakle, 1,3 zaposlenika rade da bi se isplaćivala mirovina za jednog umirovljenika. To je jedan izrazito snažan trend koji nas je pogodio i trend koji nema pretjeranu namjeru okrenuti se u drugom smjeru.
Kada bi teoretski zaposlili sve koji se nalaze na tržištu rada, mi ne bi imali veći omjer od 1,4:1. To su naše realnosti” – rekao je nedavno i ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović.
