Hrvatska ima nisku stopu procijepljenosti onih koji su u najvećem riziku od covida - starijih

U godinu i pol dana epidemije koronavirusa naučili smo da su smrtni ishodi najčešći kod starijih ljudi. U Hrvatskoj je među preminulima oko 92 posto njih starije od 60 godina. Iako su u fokusu cijepljenja od samih početaka, Hrvatska nije pretjerano uspješna u cijepljenju starijih.

Oko 92 posto ukupnih smrti od covida-19 otpada na ljude starije od 60 godina. Slične podatke zabilježile su sve države u kojima je došlo do širenja zaraze i da je starija populacija u najvećem riziku od smrtnog ishoda nitko ne može osporiti.

HZJZ objavio procijepljenost po županijama

Baš zato su stariji stavljeni u prvi plan plana cijepljenja u Hrvatskoj. Sjetimo se samo 1. faze cijepljenja u kojoj su prioriteti bili korisnici i radnici u domovima za starije, pa 2. faze u kojem su prioritet bili i nešto mlađi, ali s rizičnim faktorima. Danas smo debelo u trećoj fazi kada se bez naručivanja može cijepiti praktički tko god poželi, ali podaci otkrivaju da stariji nisu baš “navalili” na cjepivo.

HZJZ je objavio kako je na dan 5. srpnja cijepljeno 37,3 posto ukupnog stanovništva odnosno 45 posto odraslog stanovništva.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Iako nismo dosegli planiranu procijepljenost od 50 ili 55 posto stanovništva na kraju lipnja, ne možemo biti nezadovoljni. Ovih 45 posto odraslih građana koji su cijepljeni iskazali su povjerenje zdravstvenom sustavu i zaštitili su vlastito, ali i tuđe zdravlje. Pred nama su novi izazovi koje donosi delta soj i cijepljenje građana s dvije doze bilo kojeg cjepiva jedino je rješenje da zaštitimo najranjivije skupine građana, ali i da budemo mirni tijekom cijele turističke sezone”, poručio je Krunoslav Capak.

Bakić: Prioritet cijepljenja bi trebali biti umirovljenici

Nenad Bakić koji se od početka epidemije angažirao na istoj u nedavnom statusu objašnjava kako Hrvatska u usporedbi s drugim zemljama ima poprilično nižu procijepljenost starije populacije.

U Hrvatskoj je recimo manje od 50 posto starijih od 80 primilo jednu dozu cjepiva, dok je u Češkoj to napravilo preko 70 posto starijih, u Austriji preko 90 posto starijih, a u Danskoj gotovo 100 posto starijih. Podaci su slični i za skupinu 60-69 i 70-79 godina – Hrvatska nedvojbeno kaska za drugim zemljama u procijepljenosti starije populacije.

Bakić smatra da bi stoga umirovljenici trebali postati državni prioritet broj jedn u cijepljenju i da će smrtnost drastično pasti ako u tomu uspijemo:

“Prioritet bi trebao biti cijepljenje starijih koji NE rade u privatnom sektoru – zapravo, u mirovini su. A kako se do njih dolazi? Dolazi se masovnim medijima i direktnim pristupom. Pitati starije koje poznajete jesu li se cijepili. Objasniti im da kao i kod medikamenata postoje rizici i nuspojave, ali da koristi od cijepljenja za njihovu grupu daleko nadmašuju te rizike. (…)

Također, HZMO može u mirovinsku komunikaciju staviti neke prospekte. Banke, osiguravatelji i telekomovi ciljano u izvatke starijima.

Umjesto cijepljenja djece, naš fokus treba biti na cijepljenju onih koji su stvarno ugroženi. Paradoksalno je uopće razmišljati o cijepljenju djece dok nismo cijepili starije koji su stvarno ugroženi”, smatra Bakić.