HNB o uvođenju digitalnog eura: ‘Ne znači ukidanje gotovine, cilj ju je očuvati’
Digitalni euro moći će se provesti najranije 2028. godine. Mnoge građane brine hoće li to dovesti do ukidanja gotovine, ali planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura, kako su poručili iz Hrvatske narodne banke (HNB). Potražnja za gotovinom je jaka, a cilj ju je očuvati kao sigurno sredstvo plaćanja. Razlog realizacije ideje o uvođenju digitalnog eura je sve veća potražnja za sigurnim elektroničkim plaćanjima.
Novčanice od 50 eura | Foto: Unsplash
Planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura, kako su poručili iz Hrvatske narodne banke (HNB). Digitalni euro moći će se provesti najranije 2028. godine. Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen. Trenutno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja 2025.
‘Potražnja za gotovinom je jaka, cilj ju je očuvati’
Potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju, Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom. Također, očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti. Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti, kako su poručili iz HNB-a.
– U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga – jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja, što je Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja i drugi za digitalni euro, točnije Uredba o digitalnom euru. Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku, naveli su.
Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Cilj je očuvati gotovinu kao sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja. Gotovina bi i u budućnosti trebala stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjena.
Digitalni euro kao način sigurnog elektroničkog plaćanja
Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi, kako su objasnili iz HNB-a.
– Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama. Njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti, naveli su.
Građani bi mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača. Neovisno o tome u kojoj se državi europodručja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod nekog drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja. Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, prema riječima HNB-a. To znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
