Radnici su čitav svoj radni vijek uplaćivali visoke doprinose za zdravstveno osiguranje, ali neki ih moraju plaćati i dalje kao umirovljenici. Ako imaju veliku mirovinu, država im za zdravstvo uzima tri posto, a uz to plaćaju i dopunsko zdravstveno osiguranje. Hoće li zbog usklađivanja mirovina ovom obvezom biti zahvaćeno još više umirovljenika?
foto: Chris Lawton, Unsplash
Obvezu plaćanja dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje od tri posto ima 28.578 umirovljenika. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kažu nam da se broj korisnika mirovina s tom obvezom posljednjih godina smanjivao.
Hoće li usklađivanje mirovina povećati broj obveznika?
Premda u HZMO-u smatraju da nadolazeće usklađivanje mirovina neće značajno utjecati na broj obveznika plaćanja dodatnog doprinosa za zdravstvo po stopi od 3%, upravo to bi se moglo dogoditi zbog nešto većih usklađivanja mirovina uslijed inflacije. Mirovine će prvim ovogodišnjim usklađivanjem u travnju rasti 2,24 posto pa bi se neki mogli po novom naći iznad cenzusa.
No, ono što je inače loše, u ovom slučaju je dobro, a to je da plaće rastu puno više nego mirovine. Važan je to podatak, jer se cenzus za plaćanje dodatnog doprinosa za zdravstveno računa prema prosječnoj plaći.
Naime, svim umirovljenicima koji imaju mirovinu veću od prosjeka plaće država od bruto mirovine uzima tri posto za zdravstveni doprinos. Onima koji imaju manje, jedan posto plaća država iz proračuna.
Više umirovljenika koji plaćaju, nego onih kojima je mirovina iznad 7.000 kuna
Pri određivanju cenzusa gleda se prosjek neto plaće za prvih osam mjeseci prethodne godine. Lani je to bilo 6.724 kuna, što je prosjek za 2020. godinu, a u 2022. cenzus je znatno većih 7.086 kuna (prosjek za 2021.). Tako su prošle godine dodatni doprinos plaćali svi s mirovinom iznad 6.724 kune, što znači da su neki sada čak i ispali iz te obaveze, jer je cenzus povećan za 362 kune.
Mirovina koja je bila na granici cenzusa (6.720 kuna), travanjskim će usklađivanjem rasti oko 150 kuna, dakle neće doseći novi cenzus. No, ukoliko naredno usklađivanje bude veće od sadašnjeg, to bi se moglo dogoditi. No, srpanjsko bi usklađivanje moralo biti barem tri posto da bi oni koji do ove godine nisu imali obvezu, postanu obveznici plaćanja dodatnog doprinosa.
Inače, u Hrvatskoj mirovine veće od 7.000 kuna prima 7.993 korisnika, dok one iznad 8.000 kuna prima 9.153 korisnika, dakle ukupno znatno manje od sadašnjih 28.578 umirovljenika s ovom obvezom pa je za očekivati da će se s obzirom na novi cenzus od 7.086 kuna broj obveznika ipak u konačnici smanjiti.
