Eurostat objavio nove podatke: Koliko Hrvati rade prije nego što odu u mirovinu?

Josip Mihaljević
26. travnja 2021.
Novosti
A- A+

Političari vole ponavljati kako hrvatski umirovljenici imaju premalo radnog staža, a to im služi za opravdanje niskih mirovina. Eurostat je objavio podatke za 2020. godinu koji pokazuju da prosječni radni staž u Hrvatskoj raste.

Foto: Pixabay

Eurostat je objavio podatke o prosječnoj duljini radnog staža, a oni pokazuju da Hrvatska od 2013. godine bilježi blagi rast.

Bilježimo porast prosječnog radnog staža

U 2013. Hrvati su u prosjeku radili 31.1 godinu, a zaključno s 2020. godinom smo “bogatiji” za godinu i pol radnog staža tako da sada radimo 32,8 godina.

Daleko je to od europskog prosjeka koji je u istom razdoblju narastao s 35.2 na 35.7 godina.

Prema Eurostatovom izvješću o očekivanom trajanju života, Hrvatska je podijeljena u dvije regije

Jednako kao mi rade Grci, ali oni zato u prosjeku imaju mirovine od preko 6.000 kuna. Kraći prosječni staž od nas skupe Sjeverna Makedonija, Italija i Turska gdje se radi tek 27.3 godine u prosjeku.

Rekorderi dolaze sa sjevera Europe, što ne treba posebno čuditi jer su oni na velikom broju ovakvih tablica uvijek među prvima. Tako se u Norveškoj radi 39.7 godina, a bolji od njih su Danska (40), Nizozemska (41), Švedska (42), Švicarska (42.5), a na Islandu čak 44.9 godina!

Brojke su možda još bolje

Kako to da neke zemlje, poput Islanda, imaju preko 10 godina radnog staža u prosjeku od Hrvata? Stvar je perspektive, i naravno, zakonodavstva. Tako neke zemlje u radni staž pribrajaju i vrijeme provedeno na fakultetu, služenje vojnog roka i slično. U Hrvatskoj toga nema.

hrelja
Hrelja: Hranimo Europu lošim statističkim podacima i ispada da smo neradnici

Također, političari zainteresirani za mirovinski sustav kritizirali su Vladu zbog podataka koje šalje Eurostatu. Recimo, HSU je prošle godine optužio Vladu da Europi šalje podatke koji donose iskrivljenu sliku. Navode kako su u prosječan radni staž uključeni korisnici prema međunarodnim ugovorima koji su dio mirovine ostvarili u Hrvatskoj, a dio u inozemstvu.  Takvi umirovljenici imaju manje staža u Hrvatskoj od prosječnog umirovljenika koji nije radio u inozemstvu.

Isto tako, Hrvatska ima i velik udio invalida među umirovljenicima. Imamo čak i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu koju koristi preko 70 tisuća ljudi. Njihov radni prosjek je oko 20 godina, što također vuče statistiku prosječnog rada prema dolje.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap