Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Foto: pixabay.com
Europska komisija se obvezala da će od 4. srpnja do 16. kolovoza 2018. prikupiti mišljenja europskih građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena u Europskoj uniji.
Zbog brojnih zahtjeva građana, Europskog parlamenta i određenih država članica EU-a, Komisija je odlučila ispitati funkcioniranje ljetnog računanja vremena u EU-u i procijeniti treba li ga mijenjati, stoji u službenom priopćenju.
U navedenom razdoblju, ispitat će se mišljenja europskih građana, dionika i država članica o ljetnom računanju vremena u Europskoj uniji i o njegovim mogućim promjenama, putem online upitnika koji je dostupan i na hrvatskom jeziku, kao i na svim europskim jezicima (osim irskog).
“Ispunjavanje upitnika možete u svakom trenutku prekinuti i nastaviti kasnije. Kad odgovorite na sva pitanja, možete preuzeti primjerak ispunjenog upitnika. Možete i priložiti popratne dokumente, kao što su dokumenti sa stajalištem, ili ih poslati na adresu e-pošte za kontakt”, stoji u priopćenju Europske komisije.
Zaprimljeni odgovori bit će objavljeni na web stranici Komisije. Ako ispitanik ne pristane na objavu osobnih podataka, odgovori će se objaviti anonimno.
Dostupna je i stranica za pomoć sudionicima u ispitivanju.
Podsjećemo da su zastupnici u Europskom parlamentu u veljači ove godine raspravljali o potrebi ukidanja polugodišnjeg pomicanja sata i usvojenom rezolucijom pozvali Komisiju da pristupi temeljitoj analizi Direktive 2000/84/EZ iz 2001. o ljetnom računanju vremena i, ukoliko je potrebno, izradi prijedlog za njenu reviziju.
Komisija redovito prima komentare građana na ljetno računanje vremena, u kojima često navode negativan utjecaj pomicanja sata na zdravlje zbog nedostatka sna i druge negativne posljedice. No ima i onih koji traže da se postojeći sustav zadrži jer smatraju da ima pozitivnih strana.
Neke su se države članice nedavno obratile Komisiji dopisima o problematici ljetnog računanja vremena. Finska je tako zatražila da se pomicanje sata dvaput godišnje ukine, a Litva je pozvala na reviziju postojećeg sustava kako bi se uzele u obzir regionalne i geografske razlike.
U veljači 2018. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj od Komisije traži da provede detaljnu procjenu Direktive te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji se potvrđuje da je „od presudne važnosti uspostaviti jedinstveno računanje vremena u EU-u i nakon ukidanja sustava polugodišnjeg pomicanja sata”.
Zbog ljetnog računanja vremena, kazaljke na satu pomiču se dvaput godišnje kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana i kako bi se bolje iskoristilo danje svjetlo.
Većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.
Ljetno računanje vremena na razini EU-a postoji od 80-ih i trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu.
Neovisno o ljetnom računanju vremena u EU-u države članice grupirane su i u tri različite vremenske zone: zapadnoeuropsko vrijeme ili srednje vrijeme po Greenwichu (GMT), srednjoeuropsko vrijeme (GMT+1) i istočnoeuropsko vrijeme (GMT+2).
Valja napomenuti da se raspoloživost danjeg svjetla razlikuje ovisno o geografskom položaju države članice. U sjevernim zemljama Europe razlike u duljini dana tijekom godine relativno su velike; za njih su karakteristične mračne zime s malo danjeg svjetla i ljeta s dugim danima i kratkim noćima. U zemljama krajnjeg juga Europe duljina dana i noći jedva da se mijenja tijekom godine.
Tijekom godina, provedeno je više studija za procjenu učinaka ljetnog računanja vremena u EU-u. Prikupljeni podaci ukazuju na sljedeće:
Europska Komisija se obvezala da će u danom periodu procijeniti kako europske države potencijalno mogu uspostaviti usklađenost u računanju vremena te kako će tom prilikom birati između dvije opcije: jedna je zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u, a druga ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata.
Iz Komisije naglašavaju kako to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena (ili neko drugo).
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
22:00 3 h 21.11.2026
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 16 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 14 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 15 h 21.11.2026