Europljani sve manje piju vino; potrošnja pala, EU spašava vinarski sektor
Potrošnja vina u Europi gotovo se prepolovila u posljednjem desetljeću, a Europska komisija predlaže paket mjera kako bi spasila vinarski sektor. Hrvatski europarlamentarac Marko Vešligaj ističe da bi to mogla biti prilika za domaće vinare.
Vino Foto: Canva
Potrošnja vina u Europi drastično je pala – od 2010. do danas gotovo se prepolovila. Čak ni nakon pandemije, koja je dodatno potaknula pad, tržište se nije oporavilo. Dok su članice Europske unije u 2024. godini proizvele oko 150 milijuna hektolitara vina, potrošeno je tek 96 milijuna hektolitara. Vinarski sektor, koji sudjeluje sa 60 posto u svjetskoj proizvodnji i izvozu vina te doprinosi s 0,8 posto BDP-a Unije, danas se suočava s ozbiljnim problemima.
Osim smanjene potrošnje, probleme stvaraju i klimatske promjene, ali i tržišne nesigurnosti poput najavljenih carina na europska vina u Sjedinjenim Američkim Državama. Sve to ugrožava jedan od važnih simbola europske poljoprivrede i gastronomije, koji također ima ključnu ulogu u razvoju ruralnih sredina i vinskog turizma. I u Hrvatskoj je posljednjih godina pokrenut niz vinarija. Tako smo krajem prošle godine pisali o Amerikancu hrvatskih korijena, koji je nakon godina rada u tehnološkim tvrtkama u SAD-u, odlučio postati vinar u Jadrtovcu pokraj Šibenika. Priču o njemu možete pročitati ovdje.
Novi paket mjera za spas tržišta vina
Kako bi spriječila daljnje urušavanje sektora, Europska komisija predložila je niz mjera. Plan uključuje smanjenje prekomjerne proizvodnje putem financijskih potpora proizvođačima za uklanjanje vinove loze i zelene berbe, veću fleksibilnost u odobravanju novih sadnji, kao i obustavu sadnje u područjima gdje već postoji višak vina.
Dodatno, predviđa se jača financijska potpora vinogradarima za ulaganja u projekte otporne na klimatske promjene, pri čemu će se sufinancirati do 80 posto troškova. Komisija predlaže i olakšanja za marketing, posebno za vina s nižim udjelom alkohola, kao i uvođenje zajedničke etikete s QR kodom koja bi trebala smanjiti troškove i birokratske prepreke pri plasiranju vina na unutarnjem tržištu EU.
Važan dio paketa odnosi se i na poticanje vinskog turizma, kroz pomoć proizvođačima sa zaštićenim geografskim oznakama, kao i na produljenje trajanja promotivnih kampanja europskih vina na trećim tržištima s tri na pet godina.
Vešligaj: Prilika za hrvatske vinare
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, član Odbora za poljoprivredu i Intergrupe za vino, pozdravlja prijedlog mjera Europske komisije i smatra da one predstavljaju priliku i za hrvatske vinare.
– Drago mi je da je Komisija izašla s prijedlogom mjera potpore vinarskom sektoru. To zahtijevam već mjesecima i dobro je da postoji sluh za probleme s kojima se susreću naši vinari, rekao je Vešligaj. Smatra da će posebno važne biti nove mogućnosti financiranja ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, ali i pojednostavljenja u administraciji, poput novih pravila za označavanje vina.
Vešligaj naglašava da bi hrvatski vinari mogli profitirati i od nastojanja da se smanji prekomjerna proizvodnja vina u tradicionalno velikim proizvođačima poput Francuske, Španjolske i Italije. – Smanjenje proizvodnje u nekim dijelovima Europe moglo bi otvoriti prostor za naša vina na europskom tržištu. Mi moramo pronaći mehanizme kroz koje ćemo ojačati nacionalnu proizvodnju vina i zaštititi tradiciju visokokvalitetnih vina iz svih dijelova Hrvatske. Ovaj paket pomoći je prvi korak u tom smjeru, poručio je.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
