Uz dva obavezna mirovinska stupa, država želi da dobrovoljno štedite za starost u III. stupu
Cjelovita mirovinska reforma je napokon u javnoj raspravi. U ovom tekstu vam donosimo novosti o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Oni će, kada reforma stupi na snagu, imati veću moć ulaganja, ali i odgovornost – od svojih prihoda morat će odvajati novce kako bi financijski opismenili građane, s čijim novcem zapravo upravljaju.
Foto: Pixabay
Zakon o obveznim mirovinskim fondovima i Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima su u trenutačnoj varijanti na snazi od 20. veljače 2014. godine.
Cjelovita mirovinska reforma uključuje i izmjene i dopune ovih zakona, a u ovom tekstu možete saznati koje su najbitnije novosti. Krenimo sa Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, kojim je uređeno osnivanje i poslovanje mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, odnosno II. stupom.
Obvezni mirovinski fondovi
Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima uređuje se osnivanje i poslovanje mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. U njemu je sav novac iz uplata u II. stup, a mirovinski fondovi tim novcem (koji stoji kod njih na računu) mogu ulagati, a sav zarađeni novac iz tih ulaganja bi se trebao preusmjeriti u povećanu štednju, koja neposredno vodi do povećanih mirovina za građane.
Što je individualna kapitalizirana štednja?
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je prepoznalo da građani o pitanju mirovinskih fondova i nisu baš financijski pismeni. Upravo iz tog razloga, Vlada predlaže da se mirovinskim društvima uvede obaveza financijskog opismenjavanja građana. To će postići tako što će društvo svake godine od svojih prihoda uloži u osnažnjivanje financijske pismenosti.
Plaćaju se ulazne naknade?
Da, kako bi mirovinski fondovi baratali novcem, postoje ulazne naknade za osiguranike. One će se prema prijedlogu novog zakona smanjiti s 0,8% na 0,5% od uplaćenih doprinosa. Time će se smanjiti administrativni trošak mirovinskog društva i osigurati buduća veća mirovina korisnika.
U što ulažu mirovinski fondovi?
Članovi fonda imaju mogućnost samostalnog izbora u koje kategorije žele ulagati. Kako ne bi ulagali u neke neperspektivne projekte i izgubili novac za buduće mirovine, njihova ulaganja su poprilično konzervativna i nerizična. Ali su zato potencijalno manje profitabilna.
Novi zakon predlaže da se svi članovi (ukoliko sami ne odaberu neku drugu kategoriju) automatski rasporede u investicijski fond kategorije A (cjeloživotno ulaganje), kako bi fondovi mogli ulagati u npr. infrastrukturne projekte, a ne u državne obveznice. Kapital fondova, ukoliko je usmjeren u infrastrukturne projekte, dao bi dodatni poticaj razvoju hrvatskog gospodarstva, što će (ukoliko se investicije pokažu uspješnima) dodatno povećati mirovine.
Što ako ne želim riskirati s II. mirovinskim fondom?
Osiguranici koji su osigurani u I. i II. mirovinski stup imat će unaprjeđenu mogućnost izbora kod ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu mirovinu. Prilikom umirovljenja, sva sredstva iz II. mirovinskog stupa možete prebaciti u I. mirovinski stup (državni proračun), kao da ste čitav život uplaćivali samo u njega. Time su osiguranici dovedeni u isti pravni položaj.
Ukoliko se pak odlučite na mirovinu iz II. stupa, vaša ušteđevina se prenosi u mirovinsko osiguravajuće društvo, koje vam onda nudi različite izračune mirovina.
Dobrovoljni mirovinski fondovi
Ministar Marko Pavić dobrovoljne mirovinske fondove (III. mirovinski stup) voli nazivati najboljom štednjom za građane zbog dvije vrste državnih poticaja: s jedne strane država potiče štednju u III. stupu poticajnim sredstvima, a s druge strane daje poreznu olakšicu poslodavcima.
Član bira visinu i trajanje uplata u fond, uplate nisu obvezn, a sredstva su u cijelosti osobno vlasništvo člana i ona su nasljedna.
Zašto pored dva obvezna fonda moram ulagati i u treći?
Dobrovoljni sustav štednje za starost nije baš prepoznat među Hrvatima, budući da je postojao niz prepreka zbog kojih ljudi nisu niti htjeli ulaziti u dodatnu štednju.
Predloženim izmjenama unapređuje se štednja u III. stupu s ciljem postizanja veće financijske sigurnosti u starosti te posljedično većim mirovina.
Država svakom osiguraniku u III. stupu odobrava poticaj, koji iznosi 15% iznosa godišnje uplate do najviše 5.000 kuna, tj. najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna.
Sto posto i ovaj fond ima nekakve naknade?
Naravno, ali prijedlogom zakona bi te naknade bile limitirane. Fond više neće moći naplaćivati od članova fonda kako bi financirali svoju djelatnost, a članovima III. stupa se pruža doza sigurnosti jer znaju u kojim se granicama administrativni troškovi fonda mogu kretati.
Ukida se ulazna i izlazna naknada prilikom ostvarenja prava na mirovinu, a time se nastoji dodatno potaknuti dobrovoljnu mirovinsku štednju.
Znači ovo je isto kao II. stup, ali dobrovoljno?
Otprilike. S time da ćete, recimo, prilikom odlaska u mirovinu moći povući 30% iznosa na računu istog trenutka, a ostatak će vam se plaćati u mjesečnim ratama.
_________________________________________
Za ostvarivanje oba prijedloga Zakona, neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna, a u narednih nekoliko godina bi se trebalo nešto i uštediti.
