Država ne zna koliko građana iseljava: Pogledajte stvarno stanje!

Sve nas se manje rađa, sve nas više umire, ali i – iseljava! Dok je prva dva podatka lako izračunati, za broj iseljenih Državni zavod za statistiku ne prikazuje realne brojke. Kada ih usporedimo s njemačkom evidencijom, vidimo da više ljudi iseli samo u Njemačku, nego što DZS prikazuje ukupni broj iseljenih u sve zemlje. S druge strane, vraćaju nam se umirovljenici, a u Hrvatsku dolaze živjeti i bogati stariji stranci.

Sve nas je manje u Hrvatskoj, jer nas se sve manje rađa, sve više nas umire, ali i – iseljava! Dok se prva dva parametra mogu lako izračunati, kod iseljavanja je situacija puno kompleksnija pa tako podaci Državnog zavoda za statistiku ne pokazuju pravu sliku. Zapravo, posve su pogrešni.

Upozorava na to i demograf s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Nenad Pokos koji je na tu temu nedavno održao i predavanje u sklopu velike obrazovne konferencije portala Srednja.hr.

Žive u inozemstvu, a prijavljeni su ovdje

Između dva popisa, od 1991. do 2001. godine, izgubili smo 7,2 posto ukupnog stanovništva. Depopulacija se nastavila i u prošlom popisnom razdoblju od 2001. do 2011. kada smo izgubili 3,4 posto stanovništva. Tada nas je bilo 4,2 milijuna.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pokos upozorava da u brojku službenog popisa Državnog zavoda za statistiku ulazi i dio stanovnika koji je stalno ili veći dio godine živio u inozemstvu, a ne u Hrvatskoj, što je teško spriječiti, kao što će biti i kod ovog popisa, jer su kontrolni mehanizmi, kako kaže, nikakvi.

Između zadnja dva popisa od 2001. do 2011. većina gradova, općina i županija bilježi velike gubitke stanovništva. U plusu su neočekivano bili neki inače depopulacijski krajevi poput Like, jer je u tom razdoblju došlo do povratka hrvatskog i srpskog stanovništva koje je otišlo 90-ih zbog rata. Primorski dio Hrvatske bilježi pak doseljavanja što iz ostalih dijelova zemlje, što iz inozemstva.

Rađa nas se godišnje 24 tisuće manje

Nakon Domovinskog rata prvi je put od Drugog svjetskog rata došlo do prirodnog pada stanovnika, no sve upućuje da bi do njega došlo i da rata nije bilo, ali nešto kasnije. Tako se broj živorođenih smanjio u zadnjih 50 godina za oko 24 tisuće na godišnjoj razini. Naime, 1971. je bio iznad 60 tisuća, a lani ispod 36 tisuća.

No, došlo je i do porasta mortaliteta. Živimo sve dulje, sve je više starog stanovništva, a posljedično tomu i smrti. Raste broj umrlih, a lani smo imali najviše umrlih od  1945. godine, odnosno kraja Drugog svjetskog rata. O studenom i prosincu ovisit će hoće li 2021. premašiti broj umrlih lani, a predviđanja nažalost idu u tom smjeru.

Država ne zna za sve koji su otišli, ali zato znaju drugi

Kada je riječ o iseljavanju, profesor Pokos upozorava da su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku nerealni i neprecizni, jer u broju odseljenih nemamo sve osobe koje su iselile iz Hrvatske, premda od 2012. imamo zakon da se svi koji odsele moraju u roku 15 dana odjaviti, ako ne u Hrvatskoj onda u inozemstvu, ali to dobar dio njih ne radi.

Hrvatska rapidno iseljava i stari: Imamo čak 100.000 više starijih od 80 godina nego 2002.

“Znatno veći broj iseljenih posljednjih godina je bio iz Hrvatske nego što pokazuju službeni podaci. Također, u broju doseljenih imamo dio stanovnika koji živi u drugim državama, ali su fiktivno prijavljeni u Hrvatskoj kako bi imali neke beneficije. Oni žive u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili nekoj drugoj državi, a prijave se u ovde da bi imali zdravstvenu zaštitu, da bi žene mogle rađati u Hrvatskoj, kasnije imati dječji doplatak i tako dalje” – kaže prof. Nenad Pokos.

Broj iseljenih od 2009. do 2020. raste, a migracijski saldo u odnosu na broj doseljenih je očekivano negativan. Iseljavanje je lani usporilo zbog pandemije. S druge strane, broj doseljenih posljednjih godina raste zbog uvoza radne snage.

Zašto su podaci DZS-a nerealni i neprecizni?

Pokos je predstavio evidenciju Njemačke po kojoj samo u tu državu godišnje doseli više Hrvata nego što Državni zavod za statistiku prikazuje da je ukupno iseljeno u sve zemlje. Primjerice, prema podacima DZS-a, 2018. godine iz Hrvatske je iselio 26.029 građana. Ali, samo u Njemačku ih je doselilo 48.618. Dakle, njemački podaci pokazuju da je u njihovu zemlju doselilo gotovo dvostruko više građana iz Hrvatske, nego što je prema našim podacima iselilo u sve zemlje svijeta.

Godinu dana kasnije, 2019. broj doseljenih Hrvata u njemačku bio je 40.151 tisuća, a za istu godinu DZS prikazuje ukupno 37.726 iseljenih iz Hrvatske u sve zemlje. Lani imamo samo u Njemačku 28.563 doseljenih, a prema našim podacima 33.414 svih iseljenih.

No, nisu svi oni doselili iz Hrvatske, mogu to biti i Hrvati iz BiH, Srbije, Danske, Australije… ali ogromna većina je ipak iz Hrvatske.

Dok smo lani imali pad iseljavanja u Njemačku zbog pandemije, istovremeno je rastao broj iseljenih u Austriju, jer su otvorili granice za hrvatsku radnu snagu. Više od 7.000 hrvatskih državljana samo je lani otišlo u Austriju, unatoč pandemiji. A čeka nas isto od iduće godine sa Švicarskom koja otvara vrata hrvatskoj radnoj snazi. Proteklih godina na tisuće su iselile i u Irsku.

Najviše iseljavaju mladi, što je jako nepovoljno za Hrvatsku, ali s njima u određenom manjem postotku odlaze i bake i djedovi s cijelim obiteljima. Učenici koje u školskim klupama brojimo svake godine sve manje sada su u Njemačkoj, Austriji, Irskoj…

Vraćaju nam se umirovljenici i dolaze stariji stranci

Najviše građana iseljava u inozemstvo iz Vukovarsko-srijemske županije prema broju stanovnika, zatim slijede još dvije županije iz Istočne Hrvatske, potom Sisačko-moslavačka pa opet dvije iz Istočne Hrvatske. Dakle, čak pet slavonskih županija je među prvih 6 po iseljavanju, a umiješala im se jedino Sisačko-moslavačka županija koja će, kada dobijemo podatke za 2021. godinu, biti još gora zbog potresa, odnosno nikakve obnove.

Doseljenih je pak najviše u Istri i na jugu Dalmacije.

Vraćaju se najviše umirovljenici iz Njemačke i Austrije u nekadašnje vikendice i pretvaraju ih u stambene kuće, u okolicu Zagreba, a vraćaju se Hrvati i u priobalje iz zapadnih i prekooceanskih zemalja ili pak dolaze bogati stranci koji ovdje kupuju nekretnine. Prednjači Istra, ali vraća se uglavnom starije stanovništvo.

Također, među doseljenicima je sve manje hrvatskih državljana, upozorava demograf Pokos, jer je bazen Hrvata u Bosni i Hercegovini presušio, dok udio stranaca iz istočnih zemalja posljednjih godina raste.