Diskriminacija starijih osoba košta nas milijarde i skraćuje nam život!

Diskriminacija starijih osoba u društvu, zvana ageizam, ima sve štetnije posljedice ne samo za one koji su stari, nego i za zajednice te državne ekonomije diljem svijeta. Kako se udio starijih osoba u stanovništvu povećava, znanstvenici nas upozoravaju da nas diskriminacija prema njima košta milijarde, ali nam i skraćuje život.

Živimo sve dulje, čime raste i udio starijih osoba u društvu. Takvi demografski trendovi ne zaobilaze ni Hrvatsku. No, s rastom “sijede” populacije, rastu i predrasude prema njima. Njih se često promatra kao teret društva. Istraživači iz Kanade i Sjedinjenjih država izdali su nedavno alarmantno upozorenje da nas takav stav prema našim starima sve više košta te nam skraćuje životni vijek, izvještava DPA.

“Ageizam je postao najzastupljenija predrasuda. No, nismo ni svjesni koliki to utjecaj ima na sve nas” – kaže profesorica Donna Wilson s kanadskog sveučilišta Alberta.

Ne poštuju starije, a onda dođu u njihove godine

Proučavajući razne studije, otkrila je da je čak 48 pa sve do 91 posto starijih ljudi osjetilo diskriminaciju temeljenu na dobi. S druge strane, čak do 98 posto mladih priznalo je da su imali diksriminirajuće misli ili postupke prema starijim osobama.

“Mnoga društva orijentirana su prema mladima, nepoštujući pritom i ne mareći za starije osobe. Djeca gledaju to nepoštivanje prema starijima, odrastaju misleći da su oni beskorisni, a onda se sami nađu da imaju 60, 65… Ne očekujemo i ne potičemo zdravo starenje. Svatko tko napuni 65 godina misli da je to točka od koje sve kreće nagore” – upozorava Wilson.

Takav negativan stav među mladima, smatraju znanstvenici, ima negativan utjecaj na starije članove njihovih obitelji. Kada ih se smatra beskorisnima i dosadnima, oni nemaju poticaj vježbati, raditi, volontirati, jer osjete tu diskriminaciju. Tako ne žele izaći van i pronaći prijatelja nakon smrti bračnog druga. Pritom misle: “Ja sam slijedeći“. Ageizam nije samo osoban, on ne pogađa samo pojedinca, nego čitav društvo.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Aktivni su, čuvaju unuke, volontiraju…

No, na čemu je uopće utemeljena takva diskriminacija? Na krivim pretpostavkama, poručuju stručnjaci. Tako se pretpostavlja da stariji ljudi zauzimaju većinu bolničkih kreveta, ali u stvarnosti radi se samo o 20 posto slučajeva. Svi ostali pacijenti su mlađi. Također, većina starijih osoba živi u vlastitim kućanstvima, a ne u domovima pa na taj način ni ne mogu predstavljati nikakav teret društvu.

Nadalje, u Kanadi svaki peti umirovljenik radi, stoga nema razloga smatrati ih ni neproduktivnima. Slični trendovi bilježe porast u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Usto, velik je broj i onih koji volontiraju.

“To su aktivni, zaposleni, zdravi ljudi. Plaćaju poreze, brinu se za unuke, čine mnogo da društvo normalno funkcionira. A mi to ne cijenimo dovoljno” -kaže profesorica Wilson.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2050. godine na svijetu biti dvije milijarde starijih od 60 godina, a 80 posto će ih živjeti u zemljama s nižim ili srednjim prihodima. Društvo će se tomu, upozoravaju istraživači, naprosto morati prilagoditi.

Gubimo korist koju bi oni mogli dati društvu

Nedavna studija znanstvenika s Yalea pokazala je da ageizam američku ekonomiju stoji 63 milijarde dolara godišnje. Isto tako, pozitivan stav prema starenju, govore podaci Svjetske zdravstvene organizacije, donose za 7,5 godina dulji životni vijek.

Profesorica Becca Levy s Yalea ističe da nepošten odnos prema starijima stvara stres koji negativno utječe na liječenje, ali i produljuje boravak u bolnicama.

“Ageizam je ozbiljan problem kojemu se ne pridaje dovoljno pozornosti. Imamo četvrtinu populacije kojoj se čini nešto nažao i mogli bismo izgubiti golemu korist koju oni mogu dati društvu” – zaključila je profesorica Donna Wilson.