Darovanje nekretnina ili pokretnina, poput stana, kuće ili automobila, česta je praksa unutar obitelji. Nejasnoće oko vlasništva, obveza i poreza mogu izazvati nesporazume. Zbog toga je važno znati što sve darovni ugovor uključuje, kako ga pravilno sastaviti te u kojim se slučajevima dar može opozvati. Postoji više vrsta ugovora o darivanju, poput darivanja s nametom, nagradno darivanje, darivanje nakon smrti i slično.
Predaja ključeva | Foto: Pexels
Darovanje nekretnina ili pokretnina, odnosno prijenos vlasništva, često se odvija unutar uže ili šire obitelji. Kako nerijetko pri takvim situacijama dolazi do nesuglasica, korisno je znati ključne informacije tog procesa, bez obzira darujete li nešto ili primate dar. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je u svojem izvješću za 2024. godinu upozorila kako upravo imovinsko-pravni interesi unutar obitelji znaju biti uzrok nasilja nad starijim osoba, više o tome pisali smo ovdje.
Što je darovni ugovor?
Ugovor o darovanju nastaje kad se ‘darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati’, prema Zakonu o obveznim odnosima. Pri tome je darovatelj osoba koja nešto daruje, a obdarenik ona koja prima dar. Pa tako ako baka unuku želi pokloniti kuću, darovni ugovor tvrdi da ona to poklanja svojom dobrom voljom, besplatno i bez prisile. Jednako tako, obdarenik, odnosno unuk, prihvaća dar bez prigovora.
Darovnim ugovorom mogu se darovati sadašnje i buduće stvari, prenosiva imovinska prava, kao i sadašnja i, najviše, polovina buduće imovine. Najčešće se daruju pokretna imovina (uglavnom vozila) i nekretnine (kuća, stan i sl.). Osim stvari i imovinskih prava, darovati se može i oprost i isplata duga, uz suglasnost dužnika. Međutim, odricanje od nasljedstva se ne smatra darovanjem. Također, dar ne može biti ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava da bi ga se obvezalo na protuuslugu.
Kako se pripremiti prije sklapanja ugovora?
Kod darovanja nekretnine prije sklapanja ugovora važno je provjeriti vlasnički list nekretnine. Tako možete biti sigurni da je darovatelj stvarni vlasnik nekretnine i da nema poteškoća koje bi mogle otežati prijenos vlasništva. Iako nije obavezno, korisno je imati procjenu nekretnine kako bi se utvrdila njena tržišna vrijednost darovane nekretnine. To može biti korisno za porezne svrhe.
Ako postoje materijalni ili pravni nedostaci dara koji su transparentni, darovatelj za njih ne odgovara. Međutim, ako je darovatelj namjerno prešutio neki nedostatak, dužan je obdareniku nadoknaditi štetu. Naprimjer ako netko pokloni automobil, a zna da mu nedostaju zračni jastuci i to prešuti obdareniku, može odgovarati za eventualnu štetu prilikom prometne nesreće. S time da postoje iznimne situacije kada nema odgovornosti za štetu. Naprimjer, ako je darovatelj u zabludi oko vlasništva stvari ili kad obdarenik, znajući da je stvar tuđa, prihvati dar. Što se događa s nekretninom kada ne postoji zakonski nasljednik, čitajte ovdje.
Vrste ugovora o darivanju
Postoje različite vrste darovnih ugovora. Darivanje s nametom je darovni ugovor kojim se može uglaviti namet obdareniku. To znači da obdarenik u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju koja se traži. Darivanje može biti i nagradno. U tom slučaju darovanje je nagrada za određeno ponašanje na ime ime nagrade, priznanja ili neke zasluge.
Kada se radi o uzajamnom darivanju, tada obje strane daruju jedan drugu. No, u Zakonu stoji da darovanje postoji samo glede veće vrijednosti dara. Zatim, postoji i mješovito darivanje. Naime, kad vrijednost uzajamnih darova nije jednaka, razlika u vrijednosti smatra se darom ako je postojala namejra darovanja. Darovanje u slučaju smrti je darovanje koje stupa na snagu nakon smrti darovatelja.
Sklapanje ugovora
Ugovor o darovanju nekretnine sklapa se u pisanom obliku. Nužno je da potpis darovatelja bude ovjeren kod javnog bilježnika kako bi se mogla prenijeti prava vlasništva na obdarenika. Kod darovanja nekretnina važno je ispuniti i tabularnu izjavu kako bi nekretnina u zemljišnim knjigama mogla prijeći s darovatelja na obdarenika. Tabularna izjava može biti sastavni dio ugovora, a može biti i samostalna. Jedna umirovljenica je nakon smrti političkoj stranci ostavila šest milijuna eura i dvije kuće, više o tome pisali smo ovdje.
Kad je u pitanju darovanje pokretnina, odnosno vozila, proces je čak i jednostavniji. Nakon potpisa ugovora, darovatelj treba obdareniku predati ključeve, prometnu dozvolu i ostale stvari koje su definirane ugovorom. Obdareniku zatim ima 15 dana da izvrši promjenu vlasništva vozila, a to može samostalno odraditi uz pomoć darovnog ugovora.
Opoziv darovnog ugovora
U Zakonu stoji da darovatelj može opozvati darovni ugovor iz dva razloga. Prvi je ako nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema niti osobu koja ga je po zakonu dužna uzdržavati. U tom slučaju može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara. No, to je moguće samo ako se dar još uvijek nalazi u imovini obdarenika koji se ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Darovatelj može opozvati darovanje samo ako se nije namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu. Naprimjer, rasipničkim načinom života ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.
Drugi razlog zbog kojeg darovatelj može opozvati darovanje je gruba nezahvalnost obdarenika. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji kazneno djelo. Također, ako obdarenik nije izvršavao zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.
Tko plaća porez na dar?
Kada dar dolazi od najužeg člana obitelji, ne postoji porezna obveza. Za ostale oblike darova, plaća se porez od 4 posto osim ako nije određeno drukčije nekom drugom pravnom osnovom. U slučaju darivanja pokretnine, odnosno vozila, od plaćanja poreza oslobođeni su bračni partneri, potomci i preci ili posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s darovateljem. Takvog poreza su oslobođena i fizičke i pravne osobe kojima RH daje pokretnine bez naknade zbog odštete ili bilo kojeg razloga u svrhu Domovinskog rata.
U slučaju darivanja nekretnina porez ne trebaju platiti bračni ili izvanbračni partneri, formalni ili neformalni životni partneri, potomci ili preci koji čine uspravnu liniju, te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s darovateljem ili umrlim. Poreza su oslobođeni i bivši bračni, kao i izvanbračni partneri, kao i bivši formalni i neformalni životni partneri kada uređuju svoje imovinske odnose.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
