Vlada bi u listopadu trebala objaviti iznos za računanje trajnog dodatka koji će se umirovljenicima isplatiti u prosincu, a množit će se s godinama staža. Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika smatra da bi ukupan trajni dodatak trebao doslovno biti 13. mirovina iako će biti manje od toga. Ministar Marin Piletić najavio je da će prosječna mirovina do kraja godine prijeći 700 eura, a Špika kritizira što mirovine rastu samo nominalno, ali ne prate realno povećanje kupovne moći.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika o mirovinama | Foto: Canva
Ministar Marin Piletić nedavno je izjavio da će Vlada u listopadu odrediti iznos za računanje godišnjeg dodatka koji će se množiti s godinama staža. Neće biti cenzusa pa će visina dodatka ovisiti isključivo o radnom stažu, a neslužbeno se spominje da bi taj iznos mogao biti osam eura. Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika kazao je za direktno.hr da bi taj dodatak zapravo trebala biti 13. mirovina i nikako manje od toga.
‘Dodatak gubi svaku vezu sa stvarnošću’
Špika smatra da je sve manje od 13. mirovine samo skretanje pozornosti s rastućeg problema siromaštva umirovljenika. Dodaje da je takva politika promašena jer će siromašni biti još siromašniji, a bogati bogatiji. Ističe da se ovakvim konceptom gubi socijalna komponenta koja je dominirala kroz desetak paketa kojima se zadnjih godina pomagalo umirovljenicima. Trajni dodatak isplaćivat će se umirovljenicima svake godine, čak i kad prestanu Vladine mjere pomoći, više o tome čitajte ovdje.
– Staviti u isti položaj prilikom isplate 13. mirovine naprimjer poslodavca, sada umirovljenika, koji je sebe prijavljivao na minimalnu plaću, a svojim djelatnicima uistinu minimalnu i isplaćivao, je potpuno suludo i mimo svake logike. Dok je prvi svoju zaradu ili dobit na leđima zaposlenika ulagao u naprimjer nekretnine a potonjih jedva preživljavali, sada će po godinama staža dobiti isti iznos, dakle uz potpuno ignoriranje imovinskog i ili prihodovnog cenzusa navedeni ‘dodatak’ gubi svaku vezu s realnošću, izjavio je Špika i dodao da je jedino rješenje mirovine postanu dostatne za život dostojan čovjeka, što je država dužna osigurati.
‘Ministar govori o povećanju mirovina, a prešućuje najvažnije’
Piletić je najavio da će do kraja godine prosječna mirovina biti veća od 700 eura, a do kraja mandata veća od 800 eura. Špika tvrdi da ministar prešućuje ono najvažnije. Ističe da se radi o nominalnom rastu mirovina, a ne o realnom rastu u kontekstu povećanja kupovne moći. Iako će se u 10 godina mandata Andreja Plenkovića prosječna mirovina nominalno udvostručiti, to nažalost za umirovljenike neće značiti i poboljšanje njihova standarda, komentira Špika.
– U posljednjih 10 godina je bilo 20 usklađivanja, a svako je bilo s manjim postotkom od realnog postotka rasta plaća ili cijena. To je rezultiralo time da je kroz navedenih 10 godina prosječna plaća rasla za cca 22 posto više od rasta prosječne mirovine kroz isti period. Kako su plaće u javnom sektoru rasle puno više i brže od onih u privatnom sektoru tako se u konačnici tijekom cijelog desetogodišnjeg mandata Vlade uz redovita usklađivanja prosječna mirovina u prosječnoj plaći nije pomakla s mjesta i stalno se kreće oko 40-ak posto, kazao je Špika.
Za trajni dodatak Špika tvrdi da bi to trebala doslovno biti 13. mirovina i da ne bi trebala biti ni eura niža od prethodne 12. mirovine. Za prosječnu mirovinu smatra da bi trebala biti sukladno obećanju Vlade iz 2016. godine kada je obećano 60 posto prosječne plaće. Prema tome, danas bi prosječna mirovina trebala biti oko 850 eura.
‘Proračun ima dovoljno prostora za povećanje mirovina’
Najave Vlade o promjenama u Zakonu o mirovinskom sustavu, koje su već stupile na snagu ili će početi od 1. siječnja 2026., zapravo su sitne mjere koje državni proračun neće ni osjetiti, jer se zbog visoke inflacije i dalje puni rekordno brzo, smatra Špika. Prošle godine BUZ je predložio povećanje ‘radničkih’ mirovina kroz rebalans proračuna, ali prijedlog nije realiziran, iako je za to bilo osigurano 1,8 milijardi eura. Loša formula za izračun i usklađivanje mirovina dovela je do toga da su radničke mirovine oštećene u prosjeku za 150 eura mjesečno, kazao je Špika. Riječ je o približno 850 tisuća radničkih mirovina, a BUZ je predlagao da se nove izračune provede za sve mirovine po općim propisima kako bi se povećale u prosjeku za 150 eura, što bi zahtijevalo 1,53 milijarde eura.
– Činjenica koja dodatno ide u prilog prijedlogu BUZ-a je i u podatku da je udio mirovna u BDP-u Hrvatske cca 10 posto dočim je taj prosjek kod članica EU oko 12,5 posto. Samo ovaj podatak je dovoljan dokaz da prostora u proračunu RH ima dovoljno za ozbiljno povećanje mirovina i iskorjenjivanje siromaštva kod umirovljenika, što ujedno znači i da za rješenje jedino nedostaje politička volja Vlade, poručuje Špika. Državni proračun za prvo polugodište 2025. godine u manjku je dvije milijarde eura, a prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje povećani su 19,2 posto. Više o tome pisali smo ovdje.
Kako poboljšati standard umirovljenika?
Trajno poboljšanje standarda umirovljenika, prema BUZ-u, ne mogu donijeti privremene ‘PR kozmetičke mjere’, već samo veća mirovina kroz ponovni izračun za sve umirovljenike na temelju 41 godine staža i 65 godina života, uz glavni parametar od 75–80 posto neto plaće iz posljednjih ili najboljih 10 godina. Predlaže se da aktualna vrijednost mirovina (AVM) za najnižu mirovinu iznosi 20–25 eura po godini staža uz podizanje cenzusa na najmanje 1,5 prosječne plaće, a svako novo usklađenje trebalo bi pratiti rast plaća i cijena, uz ukidanje poreza na mirovine.
BUZ također predlaže priznanje godine staža za svako dijete i za redovno studiranje, ukidanje penalizacije pri navršenih 65 godina života, povećanje prava nasljeđivanja obiteljskih mirovina s 27 posto na 50 – 60 posto te uvođenje minimalne cijene sata rada kako bi se spriječile zloupotrebe prijava na minimalnu plaću. Ove mjere trebale bi osigurati pravedniji sustav i trajno poboljšati položaj umirovljenika, tvrdi BUZ.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
