Božićni običaji u svijetu: u Švedskoj gledaju Paška Patka, a u Australiji surfaju u oceanu

Vladimira Paleček
20. prosinca 2017.
Novosti
A- A+

Kićenje božićnog drvca, darivanje dobre djece i stolovi prepuni poslastica i tradicionalne hrane standardni su božićni običaji. No kako se slavi, što se jede i koje su to božićne pripreme u drugim državama? Jedu li svi na Božić puricu? Ili imaju neke posebne specijalitete? Baš kao što Hrvatska ima svoje običaje i tradiciju, isto imaju i ostale zemlje

Foto: pixabay.com

Advent kao vrijeme priprave za Božić tradicionalno se obilježava u svim kršćanskim sredinama širom svijeta. Ideja adventskog vijenca izvorno je nastala u vrijeme došašća. Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838. u domu za siromašnu djecu “Das Rauhe Haus” (Trošna kuća) u Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808.–1881.) okupio je 1838. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom.

U svome dnevniku zabilježio je da setijekom adventa, želeći pronaći način da svojim štićenicima ovo razdoblje u godini učini što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve upale jednu svijeću. Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga s 24 svijeće: 20 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele svijeće za četiri adventske nedjelje. Svake godine obavljali su ovaj kratak obred. Oko 1851. Wichernovi su štićenici drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama, a s vremenom se umjesto drvenoga počeo plesti vijenac od zimzelenog granja. Taj se običaj proširio po evangeličkim obiteljima u Njemačkoj, a zatim u susjedne i prekooceanske zemlje. Krajem 19. stoljeća prešlo se na četiri svijeće za četiri nedjelje.

Međunarodni božićni običaji

Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicijski obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni darovi. U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na drukčije načine. Evo nekih zanimljivijih i neobičnijih običaja vezanih uz božićno vrijeme:

Velika Britanija

Pripreme za Božić počinju sa hranom, naravno, slanjem božićnih čestitki, ukrašavanjem kuća, te pripremanjem darova. Na Badnjak se čarape viješaju na rubove kreveta ili na dimnjak, gdje im Djed Božićnjak (Father Christmas) ostavlja darove. Božić započinje otvaranjem darova te ručkom nakon kojeg se putem televizije prati govor kraljevske obitelji. Popodne se posjećuju susjedi i rodbina. Za vrijeme božićne večere običaj je posluživanje božićnog pudinga najčešće od šljiva – tortice od prhkog tijesta punjene raznim suhim voćem – u kojima se nalazi neko “blago”.

Velika Britanija je bila prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Covent Gardenu sam Djed Božićnjak pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar nalaze se prekrasan bor i imela.

Foto: flickr.com

Francuska

Na Badnjak djeca ostavljaju svoje cipele pokraj kamina kako bi im Djed Božićnjak (Pere Noel) donio darove. Osim u cipelama, na božićno jutro, slatkiši, voće i male igračke vise sa drveta. Na sjeveru Francuske djeca se daruju 6. prosinca, na dan Sv. Nikole umjesto na Božić. Odrasli se međusobno daruju na Novu godinu. Crkve svojim zvonima sviraju božićne pjesme. Na trgu kod katedrale prikazuje se Kristovo rođenje. Gotovo svaki dom ima jaslice oko kojih se vrti cijelo božićno slavlje. Jaslice sadrže glinene figurice tzv. santos, koje se u prosincu prodaju na božićnim sajmovima u Marseillu i Aixu. Figurice osim što prikazuju sv. Obitelj i pastire, često prikazuju i obrtnike, ribare, seljake. Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla – La Buche de Noel. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove.

Torta se uz ostalu hranu služi za vrijeme Le reveillon, vrlo kasne večere nakon polnoćke na Badnjak. Glavno jelo varira o regionalnim kulinarskim tradicijama, pa se u Alsace servira guska, u Burgundiji purica sa kestenima, dok parižani slave uz kamenice i paštetu od guščje ili pačje jetre (pat de foie gras). Nakon večere, kada obitelj odlazi u krevet, hranu ostavljaju na stolu u slučaju da se pojavi Djevica Marija. Božićna jelka proizvod je Francuza – prva jelka zasvijetlila je u pokrajini Alsace 1840. godine.

Italija

Božićno vrijeme traje tri tjedna a počinje 8 dana prije Božića poznato kao devetnica (Novena). Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće obučeni kao pastiri te pjevajući božićne pjesme za što dobivaju novac. Pravo slavlje počinje postom 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojem dominira panettone – torta/kruh duguljastog oblika. Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji  Na Božić u podne papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu. Badnja večer naziva se “cenone” a poslužuje se tradicionalno jelo od jegulje. Božićni ručak sastoji se od “torttelini in brodo”, juha sa punjenom tjesteninom te capone, kuhani ili pečeni pijetao. Darovi se izvlače iz tzv. urne sudbine u kojem se uvijek nalazi jedan dar za svakog, dok u drugim djelovima Italije djeca svoje poklone mogu otvoriti tek 6. siječnja, na Tri kralja.

Prema tradiciji, darove donosi ružna vještica po imenu La Befana na dršku svoje metle. La Befana je trebala posjetiti novorođenog Isusa, međutim zakasnila je i luta od tada ostavljajući darove u svakoj kući sa djecom u slučaju da je Isus tamo. Spušta se niz dimnjak te dobroj djeci ostavlja darove u čarapama i cipelama a zločestoj ugljen.

Foto: pixabay.com

Švedska

Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13. prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa kćer u obitelji obuče bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje sa kavom i Lucijinim kruhom. Dva dana prije Božića postavljaju božićno drvce te ga ukrašavaju jabukama, švedskim zastavama, patuljcima sa crvenim kapicama te ukrasima od slame. Taj dan se priprema hrana za Badnju večer, te postavljaju darovi ispod božićnog drvca. Jede se knack, tvrdi bomboni punjeni bademima, pepparkakor, paprenjaci u obliku srca i zvijezda, a pije se Julmust, švedski sirup koji se može kupiti samo u vrijeme Božića i zbog kojeg pada prodaja Coca-Cole u božićno vrijeme.

Badnja večer naziva se Julafton, a priprema se kao smorgasbord – švedski stol, te poslužuje božićna šunka, svinjske nožice, sušeni bakalar i razne slastice. Na sam Božić proslava počinje doručkom, kašom od riže sa cimetom. Točno u 15 sati obitelj se okuplja ispred TV-a te zajedno gledaju crtiće i to Paška Patka, tradicija koja traje još od 60-ih godina. Jedu se razna tradicionalna jela: mesne okruglice, malene kobasice, Janson’s Frestelse (krumpir, haringa, vrhnje), dimljena jegulja itd. Nakon večere otvaraju se darovi.

Finska

U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki, što prevedeno s finskog znači “božićna koza”. Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu (nuuttipukkis) te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.

Rusija

U Rusiji Božić se zamjenjuje Slavljem zime. Međutim, tradicijski ruski Božić slavi se moleći čak 39 dana, do 6. siječnja, tada počinje večera u 12 slijedova u čast na 12 apostola – riba, juha od cikle ili boršč, kupus punjen prosom, kuhano sušeno voće, itd. Na Božić se pjevaju pjesme i ljudi se okupljaju u crkvama koje su ukrašene božićnim drvcem, te cvijećem i šarenim žaruljicama. Božićna večera najčešće se sastoji od guske i odojka. Babuška je tradicionalni božićni lik koji dijeli darove djeci. Njezino ime u prijevodu znači baka a legenda govori da je odbila posjetiti Isusa sa mudracem zbog hladnog vremena.

Međutim, požalila je i krenula za njim sa punom košarom darova. Nikad nije pronašla Isusa, stoga posjećuje svaku kuću i dobroj djeci ostavlja igračke. Vjeruju da ih daruje i Snjeguročka ili Snježna žena te Djed Božićnjak kojeg nazivaju Tatica Mraz, a njega ne prate sobovi već djevojčica (Pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme. Ipak, pravi se Božić po julijanskom kalendaru odvija 7. siječnja, a najavljuje ga jutarnja zvijezda. Taj blagdan Rusi slave u krugu obitelji, u miru i tišini. U Rusiji, 25. prosinac je normalan radni dan, a slavi se 31. prosinca kada se na trgovima podižu okićeni borovi. Često se slavi na otvorenom.

Foto: flickr.com

Egipat

Većina Egipćana su muslimani pa ne slave Božić, no egipatski kršćanski kopti Božić slave 7. siječnja. Advent traje 40 dana tijekom kojih se posti, ne jede meso, perad i mliječni proizvodi, dok neki poste samo zadnji tjedan adventa. Uoči Božića svi idu u crkvu u potpuno novoj odjeći. Božićna misa završava u ponoć kada Egipćani odlaze svojim domovima gdje ih čeka fatta, božićni obrok sastavljen od kruha, riže, češnjaka i kuhanog mesa. Na božićno jutro posjećuju se susjedi i rodbina, kojima poklanjaju kaik (vrsta kolača) koji se jede  uz piće shortbat.

Iran

Božić je u Iranu poznat kao Mala gozba. Prvih 25 dana u prosincu provodi se veliki post, što znači da se ne jedu meso, jaja, mlijeko i sir. To je vrijeme mira, meditacije i sudjelovanja na misama. Post završava na Badnjak. Na sam Božić, prije zore, Iranci odlaze na misu kako bi se pričestili i time prekinuli post. Nakon posta slijedi gozba: pileći gulaš koji se kuha u velikim količinama. Gozba traje nekoliko dana. Iranska djeca nikad nisu čula za Djeda Božićnjaka, ali dobivaju novu odjeću koju ponosno nose za vrijeme božićnog tjedna.

Indija

Kršćani u Indiji ukrašavaju drva banane ili manga. Kao ukrase koriste i male uljne lampe koje stavljaju na krovove i zidove svojih kuća, te crveno cvijeće – božićna zvijezda – kojima ukrašavaju crkve. Daruju članove obitelji a siromašnim ljudima daju napojnicu.

Japan

Samo 1% Japanaca vjeruje u Krista ali većina ih ukrašava domove i dućane a u zadnje vrijeme je sve više onih koji slave Božić. Oni zapravo uživaju u darivanju. Djed Božićnjak je kod njih budistički redovnik, Hotei-osho, koji u svaku kuću donosi darove. Vjeruju da oči ima i na stražnjoj strani glave pa se djeca trude biti dobra. Neka djeca ga ne vole pa oni vjeruju da ih daruje Santa koji dolazi na sobovima sa crvenim nosevima. U Japanu Božić nije obiteljski blagdan već se Japanci trude taj dan provesti čineći dobra djela za ostale pogotovo za one bolesne u bolnicama.

Foto: flickr.com

Tajvan

Na Tajvanu Božić je neslužbeno bio slavljen budući da je slučajno toga dana (25. prosinca 1947.) potpisan ustav Republike Kine koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. ukinut je taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi.

Meksiko

U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući – poput onih koji su posjetili malog Isusa – a katkad ih pozovu unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarenog spremnika na užetu ispunjenog slatkišima – pinjate.

Foto: flickr.com

Venezuela

U Venezueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.

Australija

Božić ljeti, na 30 stupnjeva i Djed Božićnjak koji dolazi na dasci za surfanje? Da, to je Australija. Božićne večere u Australiji često se održavaju na plaži ili kao piknik; ukoliko ostaju doma vesele se uz bazen ili igrajući kriket. Jedu se tradicionalna jela: purica, šunka, svinjetina, pita od mljevenog mesa i puding od šljiva. U zlatno doba Australije u puding se stavljao maleni grumen zlata, dok danas puding također sadrži iznenađenje ali ne zlatno. Na Badnjak se u Melbourneu okupe deseci tisuća ljudi koji pjevaju božićne pjesme – tradicija je to koja je započela 1937. a održava se i danas i u ostalim australskim gradovima. Sve se ukrašava sa Christmas Bush, australskom izvornom biljkom sa malenim crvenim cvjetićima.

Foto: flickr.com

SAD

Lik Djeda Božićnjaka rođen je u SAD-u 1860-ih godina. Santa Claus ime došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. Taj prvi Djed Božićnjak, tada još poznat kao sv. Nikola, pušio je lulu, letio u vagonu ali bez sobova, nije imao crveno odjelo niti je živio na Sjevernom polu ali je donosio darove djeci. Tek 1863. pojavljuje se ime Djed Božićnjak (Santa Claus) koji ima crveno odijelo, saonice i sobove. U SAD-u Djed Božićnjak ima dva doma: 1) Torrington, Connecticut – odakle Djed Božićnjak i njegovi pomoćnici šalju darove i 2) Wilmington, New York – gdje se nalazi selo Djeda Božićnjaka i njegovih sobova. Većina Amerikanaca Božić slavi izmjenjivanjem darova te posjećivanjem obitelji. Kuće su ukrašene električnim lampicama i imelama. Tradicionalna božićna večera sastoji se od pečene purice, guske, patke ili šunke sa povrćem i umacima, i deserta (puding i razne pite). Božićni običaji se razlikuju u saveznim državama Amerike.

* Aljaska: djeca od vrata do vrata nose zvijezdu na stupu i pjevaju božićne pjesme. Vrata su često ukrašena ananasima.

* Washington: veliko ukrašeno drvce puno lampica pali predsjednik pritiskom na gumb.

* Boston: poznate su svečanosti pjevanja božićnih pjesama.

* New Orleans: ulicama paradira golemi vol ukrašenih rogova sa božikovinom i crvenim vrpcama.

* Arizona: zadržao se meksički običaj Las Posadas. To je igra traženja smještaja za Mariju i Josipa, a obitelji posjećuju jedne druge te odigravaju dramsku izvedbu i time pregledavaju jaslice postavljene u kući.

* Havaji: Božić počinje dolaskom broda sa božićnim drvcima, istim brodom dolazi i Djed Božićnjak.

* Kalifornija: Djed Božićnjak dolazi na dasci za surfanje.

* Colorado: ogromna zvijezda postavlja se na vrh planine pa se vidi kilometrima kako svijetli.

* Philadelphia: održava se mummers parade – cijelodnevna zabava sa bendovima i plesačima.

 

Foto: flickr.com

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap