Ante Gavranović: Stanje je kritično, razlika između linije siromaštva i mirovine samo je 23 kune!

Jasmina Grgurić
3. listopada 2018.
Novosti
A- A+

Tko o čemu, sabornici o položaju umirovljenika i starijih osoba raspravljali su po prvi put u povijesti Sabora za okruglim stolom u povodu Međunarodnog dana starijih osoba. Okupilo se šest stranačkih klubova zastupnika, resorni ministri trudili su se prezentirati što poduzimaju za starije građane, a najbolje izjave opet su se mogle čuti iz pravca Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe te stvarnih predstavnika njihovih interesa.

Ante Gavranović Foto: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

“Jasno nam je da bez novozaposlenih postojeći mirovinski sustav teško može opstati, ali bojimo se da će mirovine prerasti u socijalnu pomoć ako se ovako nastavi” – upozorio je predsjednik Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike, Ante Gavranović na jučerašnjem okruglom stolu u Saboru.

Također, istaknuo je kako je reforma okrenuta prema budućim korisnicima, zapostavljajući probleme sadašnjih umirovljenika. Gavranović napominje da je stanje vrlo kritično, jer razlika između prosječne mirovine i hrvatske linije siromaštva iznosi svega 23,17 kuna. Nadalje, prosjek mirovina dižu one ostvarene po posebnim uvjetima, pa traži da se takve mirovine izdvoje iz statistike kako bi se jasno vidjela prava slika stanja.

Udio mirovine u plaći je premali

S predsjednicom Matice umirovljenika Višnjom Fortunom traži izmjenu sadašnje formule za usklađivanje mirovina, jer zbog nje mirovine stalno padaju. Pritom, Željko Šemper iz HUS-a dodaje kako je zbog usklađivanja sve veći broj obveznika dopunskog zdravstvenog osiguranja, jer se cenzusi nisu mijenjali 15 godina pa kod svakog povećanja mirovine od svega par posto dio umirovljenika izgubi pravo na besplatno dopunsko, piše Večernji list.

“Prosječna vrijednost mirovina trebala bi krenuti prema prosječnoj plaći, to je na razini ispod 37 posto, a vladajući su u kampanji obećavali 50 posto. Bilježimo pad mirovina, brine li to koga? Kada je Sabor stavio na dnevni red ukupan ekonomsko-socijalni položaj umirovljenika – nikada. Svih ovih godina nije bilo ni tematske sjednice na tu temu, predsjednik Odbora za rad nikada nije ni razgovarao s nama ni sazivao sjednicu na tu temu” -upozorio je Gavranović te dodao da su umirovljenici najveća skupina potencijalnih birača. 

Bila je to prilika i za još jedan pokušaj opravdavanja mirovinske reforme, a ta je uloga opet nezahvalno pripala ministru Marku Paviću koji sigurno sve te već toliko puta izgovorene rečenice zna napamet. No, potvrdio je da se nakon pregovora sa sindikatima odlučilo da se sa 67 godina u mirovinu ide tek od 2033. godine, a ne od 2031. kako su prvotno planirali. Ministar je ponovio problem premalenih godina radnih staža, pri čemu je hrvatski prosjek među umirovljenicima 30 godina.

Marko Pavić Foto: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Ministri su iznijeli i neke zanimljive podatke o položaju starijih osoba.

Stariji od 55 godina čine 23 posto nezaposlenih

Ministrica demografije Nada Murganić istaknula je da stariji od 65 godina čine više od 19 posto populacije dok je europski prosjek 17 posto. Pritom, Ličko-senjska županija najstarija je s 24 posto starijih od 65 godina. Većinom su to siromašne osobe koje ostvaruju razne oblike pomoći. Ministrica je dodala i kako nije isto biti star u Zagrebu ili u Ličko-senjskoj županiji zbog neravnomjerne dostupnosti socijalnih naknada i usluga.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić rekao je da je uvedena specijalizacija gerijatrije kako bi se poboljšala kvaliteta liječenja starijih osoba. Zbog otežane pokretnosti starijih građana u sustav dnevnih bolnica ulaže se 1,2 milijardi kuna kako bi se pretrage obavile brže. Tu si i prioritetne liste čekanja, respiracijski centri…

Kada je riječ o starijim osobama na tržištu rada, u evidenciji nezaposlenih trenutno je 32 tisuće starijih od 55 godina, odnosno čak 23 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba u Hrvatskoj. Čak 70 posto njih dugotrajno je nezaposleno, dok novčanu naknadu za nezaposlene prima njih 23 posto. Na Zavodu za zapošljavanje mirovinu čeka 1.268 osoba.