Alarmantno stanje u domovima za starije: 'Djed je iz doma u bolnicu stigao žedan i gladan pa umro'

Izvješće pučke pravobraniteljice otkriva zabrinjavajuće stanje u domovima za starije i nemoćne osobe. Brojne pritužbe stižu u njezin ured, a građani prijavljuju zanemarivanje bliskih osoba, zapuštenost korisnika, lošu prehranu, vezanje pacijenata te ostale nepravilnosti koje se potvrde i inspekcijskim nadzorima po dojavi. Veliki problem je i nedostatak stručnog kadra pa korisnici nerijetko leže zapušteni u sobama. Jedna osoba prijavila je da je djed u bolnicu iz doma došao u teškom stanju, žedan i gladan te na kraju preminuo.

Zabrinjavajuće stanje u domovima za starije i nemoćne osobe otkriva novo izvješće pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Smještaj je sve skuplji, a uvjeti nisu ništa bolji, dapače, upravo suprotno. Zbog manjka stručnog osoblja korisnici ne dobivaju adekvatnu skrb, pacijente s duševnim smetnjama vežu mimo protokola, sobe su mračne, nepokretni korisnici leže mokri i zapušteni u sobama…

– Liječnica bolnice zove mamu i govori kako je iz doma deda došao u teškom stanju te da je po nalazima vidljivo kako je bio sustavno zanemaren. Imao je toliko malo urina da nije bilo moguće izdati pouzdane nalaze fizikalno-kemijskog pregleda. Moj je djed u bolnicu stigao žedan i gladan, teško narušenog općeg stanja, moj je djed zbog posljedica svega toga umro, samo je jedna od potresnih pritužaba Uredu pučke pravobraniteljice.

Umirovljena medicinska sestra brine o 59 korisnika

Na zahtjev pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter prema pritužbama koje dobivaju, inspektori su lani proveli inspekcijski nadzor u jednom obiteljskom domu. Tamo je utvrđeno da je u više spavaonica prisutna vlaga te da se kao spavaonica koristi prostorija bez mogućnosti prirodnog prozračivanja. Soba danju nije osvijetljena prirodnom svjetlošću, jer prozori gledaju u privatni prostor predstavnika doma, zbog čega su rolete spuštene pa korisnice borave u mraku.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Isto tako, obišli su i jedan privatni zagrebački dom za starije koji djeluje na dvije lokacije, među ostalim i u stambenoj zgradi. Inspektori su utvrdili da se u domu primjenjuju mjere prisile takozvanog humanog sputavanja, a da nije donesen Protokol o humanom sputavanju. U ovakvim situacijama treba slijediti Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama u kojem se navodi da ustanove socijalne skrbi mogu primjenjivati mjere prisile prema osobama s težim duševnim smetnjama, ali pod jasno propisanim uvjetima.

Odluku o mjeri prisile donosi psihijatar koji i nadzire njezinu primjenu. Iako postoji mogućnost zbog iznimne hitnosti da odluku donese medicinska sestra ili drugo zdravstveno osoblje, potrebno je odmah obavijestiti psihijatra koji će pregledati osobu i odlučiti o daljnjoj primjeni mjere prisile.

Istovremeno, inspektori su utvrdili da je u domu zaposlena jedna medicinska sestra, umirovljenica bez licence, na četiri sata dnevno i koja vodi brigu o zdravlju 59 korisnika na dvije lokacije. Nadalje, u spavaonicama korisnika na pojedinim prozorima nedostaju zavjese, rolete se ne mogu namjestiti ili ih nema, jastučnice su dotrajale ili ih nema, nedostaju plahte na madracima, uz zatečene druge okolnosti. Postupanje u ovom slučaju i dalje je u tijeku.

Nema dijabetičkih jelovnika i sustava dojave

– Inspekcijskim nadzorom provedenim u jednom decentraliziranom (županijskom) domu utvrđeno je da ne postoje posebni dijabetički jelovnici, iako su na smještaju korisnici koji boluju od dijabetesa, a u tom istom domu spavaonice, kupaonice i sanitarni čvorovi nemaju dojavne uređaje povezane s prostorijom za dežurstvo. Domu je naređeno da u roku 60 dana uvede sustav dojave, no prema navodima sada već bivše ravnateljice, Dom u navedenom roku, bez financijske pomoći osnivača (županije), nije mogao osigurati potrebna financijska sredstva, niti provesti postupak javne nabave i izvođenja radova te je zatraženo produljenje rokova.

– Pišem Vam ovaj mail u nadi da će netko od viših instanci reagirati, jer je dom štićen od strane gradskih i seoskih starješina te im se nikako ne može stati na kraj. Kao prvo, nema uvjete za teže pokretne pacijente jer ima dva kata i potkrovlje, a nema lift niti drugi način na koji bi se starije osobe spustile dolje na druženje te im je opcija trunuti u sobi, navodi se u pismu pravobraniteljici.

Također, dom od toliko štićenika pokriva samo jedna ili rijetko dvije medicinske sestre. Nema njegovatelja.

– Štićenici leže mokri, uneređeni. Nije ni strano ružno ponašanje osoblja prema njima. Hrana je nekvalitetna, ne mjeri im se šećer, tlak. Znači oni samo grabe novac od očajnih obitelji, a ne rade svoj posao. Kako se jedna sestra može brinuti za toliko štićenika? Zatočeni u svojim sobama, izolirani, mokri, osuđeni na brzu smrt odmah nakon što stignu tamo. Molim vas poduzmite nešto jer njihovo ponašanje je odvratno, apelira osoba koja se potužila na stanje u jednom domu.

Strani radnici kao rješenje za kadar koji nedostaje

U većini decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe, pa tako i u Domu za starije osobe Peščenica, koji je pučka pravobraniteljica obišla u rujnu 2023., prisutan je manjak medicinskih sestara. Na raspisane oglase za posao u decentraliziranim domovima se javlja mali broj kandidata zbog niskih plaća i zahtjevnih uvjeta rada, a svemu dodatno pridonosi i činjenica da je medicinsko osoblje u sustavu socijalne skrbi slabije plaćeno nego u sustavu zdravstva.

Decentraliziranim domovima teško je pronaći i druge kadrove, primjerice njegovateljice ili kuhare, koji na obali mogu više zaraditi u restoranima. S obzirom na alarmantni manjak kadra, osnivači bi trebali aktivno poduzimati mjere radi privlačenja i zadržavanja djelatnika bez kojih domovi za starije i nemoćne ne mogu funkcionirati i to kroz, primjerice osiguravanje smještaja koji je, posebno u turističkim mjestima na obali, nepriuštiv i time odvraćajući faktor za doseljavanje kvalificiranih djelatnika.

S obzirom na velik broj stranih radnika u drugim djelatnostima, za očekivat je i njihovo zapošljavanje u dugotrajnoj skrbi o čemu već govore prvi primjeri domova koji ih zapošljavanju, poput Doma za starije osobe Peščenica ili Doma za starije i nemoćne osobe Vis, o čemu smo pisali ovdje. Izazov je svakako dugotrajan proces priznavanja kvalifikacija, ali i nepoznavanje jezika, smatra pravobraniteljica.

Tko će raditi u planiranih 18 centara za starije osobe?

Ministarstvu rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, Ured pučke pravobraniteljice izdao je preporuku da osmisli dugoročnu politiku zapošljavanja kvalificiranog kadra u domove za starije i nemoćne.

– Do velike dodatne potrebe za kvalificiranim kadrom svakako će doći i nakon što se izgradi planiranih osamnaest centara za starije osobe, a koji će, uz niz izvaninstitucionalnih usluga poput dostave obroka, pomoći u kući i organiziranih dnevnih aktivnosti, osigurati smještaj za korisnike kojima je potrebna dugotrajna skrb, i to u obliku integrirane socijalne i zdravstvene skrbi na primarnoj razini, zaključuje Tena Šimonović Einwalter.

Što je otkrio njezin ured o ilegalnim domovima te kakvo su stanje zatekli u dva županijska doma za starije, donosimo u narednim tekstovima o ovoj iznimno važnoj temi.