40 posto mladih misli da su sve starije osobe dementne, a trećina njih da je usamljenost nuspojava starosti
Ageizam je u UK-u široko rasprostranjen, pogotovo među mlađim generacijama, koje imaju izrazito negativne stavove i očekivanja kada je riječ o starenju.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu, ageizam se navodi kao ključan pojam koji valja usvojiti kako bismo kao društvo napredovali na polju ljudskih prava. Tim problemom u Hrvatskoj prethodno smo se već bavili, a sada opet otvaramo temu povodom predstavljanja najnovijeg istraživanja provedenog u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Gotovo polovica misli da nas sve čeka demencija
Novo istraživanje otkrilo je kako 40 posto ljudi u dobi od 18 do 34 godine vjeruje kako je demencija u starijoj dobi neizbježna te kako nije moguće od nje pobjeći.
U istoj populaciji, 25 posto ispitanika izjavilo je da su depresija i nezadovoljstvo u starijoj dobi uobičajeni i normalni, prenosi Guardian.
Istraživanje je provela institucija Royal Society for Public Health, a osim spomenutih, mladih u dobi od 18 do 34 godine, sudjelovali su i stariji ispitanici. U svim dobnim skupinama, gotovo trećina ispitanika složila se s činjenicom da je usamljenost “jednostavno nešto što se dogodi kada ljudi ostare“, dok je dvije trećine ljudi potvrdilo kako nemaju nijednog prijatelja koji je od njih mlađi ili stariji 30 godina ili više.
“Društvo obiluje ageizmom i negativnim stavovima o starenju, a oni imaju velik utjecaj na zdravlje društva u cijelosti, no ipak, rijetko su tretirani s ozbiljnošću koju zaslužuju”, rekla je direktorica RSPH-a Shirley Cramer.
Misle da se od njih očekuje da izgledaju mlado
Istim je istraživanjem otkriveno da polovina žena i četvrtina muškaraca u UK-u osjećaju pritisak u smislu da trebaju nastaviti izgledati mladoliko bez obzira na godine. Iz tog razloga, u izvješću o provedenom istraživanju RSPH potiče na ukidanje pojma “anti-age” u kozmetičkoj industriji i marketingu.
Istraživanjem su se ispitali stavovi ljudi o 12 različitih područja života, a otkriveno je kako javnost ima najviše negativnih stavova o starenju kad je riječ o izgledu, gubitku pamćenja i sudjelovanju u fizičkim i društvenim aktivnostima.
Ipak, nisu svi rezultati bili negativni. Više od dvije trećine javnosti (69 posto) složilo se s činjenicom da se stariji ljudi ne razlikuju od ljudi drugih životnih dobi. U izvješću o istraživanju navedeno je, također, kako se stavovi ispitanika razlikuju, ovisno o životnim okolnostima i obiteljskoj pozadini: oni koji pripadaju nekoj od crnačkih etničkih skupina, imali su tri puta pozitivnije stavove o starenju od prosjeka.
Pazi u što vjeruješ, moglo bi se ispuniti
Iz RSPH-a naglašavaju da se negativni stavovi prema starenju lako mogu pretvoriti u “samoispunjavajuće proročanstvo”, što je značajno osobito ako se uzme u obzir prethodno istraživanje kojim se potvrdilo kako osobe negativnih stavova prema starenju žive sedam i pol godina manje od prosjeka, češće pate od gubitka pamćenja, imaju veći rizik od oboljenja od depresije i anksioznosti te imaju manje interesa za promjene u ishrani i vježbanje. Također, dokazano je da ti ljudi, koji o starenju misle loše, imaju lošije mišljenje o vlastitom izgledu od prosječnoga.
“Trebamo realistične portrete starenja koji će u odražavati kako izazove, tako i prilike u kasnijem životu”, stoji u izvješću, koje poziva sva uredništva da promijene način prenošenja slike starenja u medijima, da starije ne sažalijevaju i ne promatraju ih unaprijed kroz prizmu “starijega”.
