Znate li koliko dugo umirovljenici koriste mirovinu? Prosjek u zadnja dva desetljeća skočio za šest godina

Prosječni starosni umirovljenik u Hrvatskoj mirovinu prima 22 godine i osam mjeseci. Ipak, žene primaju mirovinu čak sedam godina dulje nego muškarci. Tako je prosjek za žene oko 26, a za muškarce 19 godina. Brojke su iz godinu u godinu u porastu, a podaci pokazuju da mirovinu koristimo čak šest godina dulje nego prije 20 godina. Međutim, skok kod žena dvostruko je veći, nego kod muškaraca. Za razliku od starosnih mirovina, one invalidske nažalost stagniraju po godinama korištenja, a tek blagi rast bilježe one obiteljske. S druge strane, u mirovinu idemo sve kasnije pa je jasno da živimo sve dulje. Izvrsna je to vijest za umirovljenike, ali je ujedno i izazov za mirovinski sustav.

Godine korištenja mirovine važan su pokazatelj mirovinskog sustava. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da mirovine koristimo sve dulje. U posljednja dva desetljeća, od 2004. do danas, hrvatski umirovljenici mirovinu primaju u prosjeku čak šest godina dulje.

Žene mirovinu koriste čak sedam godina dulje

Naime, prosječan broj godina korištenja prava na starosnu mirovinu je 22 godine i osam mjeseci. Ogromna je pritom razlika između muškaraca i žena. Naime, dok muškarci mirovinu koriste svega 19 godina i sedam mjeseci, žene to pravo uživaju čak 26 godina i četiri mjeseca, odnosno gotovo sedam godina dulje. Kod obiteljske mirovine prosjek je tek nešto veći od 19 godina, što je logično jer obiteljsku mirovinu koriste pretežno one najstarije osobe unutar mirovinskog sustava. Nažalost, i kod invalidske mirovine prosjek primanja mirovine je oko 19 godina. Ipak, kod muškaraca je to 18 godina, a kod žena 22 godine.

Vratimo li se 20 godina unatrag, vidimo da su starosni umirovljenici u prosjeku koristili mirovinu samo 16 godina, pri čemu muškarci 15, a žene 18. Kako vidimo, ta je razlika danas drastično povećana kod žena, za čak osam godina, dakle dvostruko više nego kod muškaraca koji tek četiri godine dulje primaju mirovinu nego što je to bilo 2004. godine.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Trend je u svakom slučaju dobar, jer pokazuje ne samo da živimo dulje, nego i da nam se uplate u mirovinsko osiguranje sve više isplate. Posebno je to zanimljivo vidjeti u kontekstu godina radnog staža. Prosječni staž vrtio se prije dva desetljeća oko 28 godina, a danas je oko 30. Znači, puno dulje koristimo mirovinu u odnosu na godine rada nego ranije. Svakako da je to pozitivno za umirovljenike, ali predstavlja izazov za mirovinski sustav. On se odražava kroz nepovoljan odnos radnika i umirovljenika, kao i sve veća izdvajanja za mirovine iz državnog proračuna.

U mirovinu idemo sve kasnije, a koristimo je sve dulje

Pogledamo li pet godina unazad, kada je donesena mirovinska reforma, umirovljenici su mirovinu koristili u prosjeku 21 godinu i pet mjeseci. Kod muškaraca, ta brojka stagnira, dok je kod žena danas dvije godine dulja nego 2019. godine. Prije deset godina, prosjek je bio oko 20 godina korištenja pa uočavamo neki ustaljeni ritam povećanja svakih pet godina kod starosne mirovine za žene i muškarce. S druge strane, kod invalidskih mirovina nema pomaka nabolje, dok se obiteljska mirovina koristi svega tri godine dulje nego prije 20 godina.

Dakle, u starosnu mirovinu idemo sve kasnije, a koristimo je sve dulje, pri čemu su u velikoj prednosti upravo umirovljenice koje doduše i rade sve dulje, ali i sve dulje primaju mirovinu. Kod duljeg rada pomaci su međutim znatno sporiji pa će svakako i to možda biti jedan od povoda za podizanje dobne granice za mirovinu u budućnosti, o čemu smo pisali ovdje.