Selak Raspudić traži da se rad tijekom studiranja računa u radni staž za mirovinu

Sabor bi idućeg tjedna trebao raspravljati o prijedlogu Marije Selak Raspudić da se dopuni Zakon o mirovinskom osiguranju. Saborska zastupnica traži da se rad za vrijeme studiranja računa u staž osiguranja za mirovinu. Mnogi visokoobrazovani građani, ističe, ne mogu napuniti ‘puni’ staž prilikom umirovljenja sa 65 godina života. Isto tako, financijski su kažnjeni, jer kraći radni staž zbog studiranja donosi i manju mirovinu.

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić predlaže da se dopuni Zakon o mirovinskom osiguranju. U saborsku proceduru uputila je prijedlog zakonskih izmjena kojima traži da se rad tijekom studiranja računa u radni staž za mirovinu. O njezinom prijedlogu Sabor će, očekuje se, raspravljati idući tjedan.

‘Studiranje je financijska kazna za umirovljenike’

– Predloženom dopunom će se u staž osiguranja računati i razdoblje rada tijekom redovnog studiranja. Smatram da trenutni zakonodavni okvir nije zadovoljavajuće postavljen. Mnogi visokoobrazovani građani nemaju dovoljno radnog staža kako bi ostvarili pravo na punu starosnu mirovinu kada navrše 65 godina života, iako su radili za vrijeme studiranja i uplaćivali određeni iznos u mirovinski fond. Osim toga, kraći radni staž se reflektira na konačnu visinu mirovina pa je jasno da studiranje predstavlja i financijsku kaznu. Smatram da je ovakvo rješenje iskorak u standardu visokoobrazovanih umirovljenika, ali i svojevrsna demografska mjera, odnosno putokaz za mlade, objasnila je u svom prijedlogu Selak Raspudić.

Selak Raspudić nije jedina koja se dosjetila ovog prijedloga. Naime, politička platforma ‘Umirovljenici zajedno’ još je lani predložila da se studentski rad uvrsti u staž osiguranja prilikom odlaska u mirovinu. Njihov prijedlog podržao je i Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Ipak, ‘Umirovljenici zajedno’ otišli su korak dalje pa su tako javno izrazili stav da se i same godine studiranja trebaju računati u radni staž. Pritom su se pozvali na pozitivnu praksu pojedinih europskih zemalja koje studiranje računaju kao rad, o čemu smo više pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Raspudić traži da se dopuni članak 27. Zakona o mirovinskom osiguranju. Njime se već sada definiraju iznimke kojima se rad kraći od punog radnog vremena računa kao da su radili puno radno vrijeme. To su, primjerice, majke koje nakon rodiljnog dopusta ili radi pojačane brige o djetetu rade na pola radnog vremena, radnici koji rade kraće prema posebnim propisima, osobe s invaliditetom i slično.

Rad na pola radnog vremena u izračunu mirovine

Podsjetimo, rad na pola radnog vremena računa se u staž osiguranja za ostvarivanje prava na mirovinu kao cijela godina. Primjerice, radnik je deset godina bio zaposlen na poslovima koje je odrađivao četiri sata dnevno. Preostalih 25 godina bio je zaposlen na puno radno vrijeme. Njemu će se kod odlaska u mirovinu računati da je radio 35 godina, ali će mu mirovina za tih deset godina biti manja, razmjerno ostvarenoj plaći, odnosno uplaćenim doprinosima u tom razdoblju. Tako da treba razlikovati godine staža kao uvjet za odlazak u mirovinu i godine staža u samom izračunu mirovine, gdje se računa pola godine, a nije cijela, osim u iznimnim slučajevima.

– Iako je razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu izjednačeno s punim radnim vremenom u pogledu uvjeta za priznanje prava na mirovinu, razlikuje se pri izračunu visine mirovine. Naime, za izračun visine mirovine razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu preračunava se na puno radno vrijeme i taj ukupan staž služi za izračun visine mirovine, odgovorili su nam još ranije iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, o čemu više možete pročitati ovdje.