Ministarstvo potvrdilo: Rad na pola radnog vremena računa se kao puni staž – svima osim umirovljenicima

Josip Mihaljević
27. veljače 2020.
Novosti
A- A+

Jučer smo objavili zanimljiv dio radnog i mirovinskog zakonodavstva u kojem objašnjavamo kako se bez puno rada može doći do visokog staža. Naime, ako ste zaposleni pola (ili čak manje) radnog vremena i na takav način radite 40 godina – kada budete išli u mirovinu računat će vam se kao doista imate 40 godina mirovinskog staža. Stigla je i potvrda od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smo jučer priupitali je li u Hrvatskoj moguće raditi na manje od punog radnog vremena, recimo period od 15 godina, a da se to pri odlasku u mirovinu računa kao 15 godina staža. Odgovorili su potvrdno, čak i ako radite jedan sat dnevno čitavu godinu – dobit ćete jednu punu godinu staža.

Ovaj mehanizam je posebice zanimljiv u vidu da umirovljenici koji rade na pola radnog vremena za jednu godinu rada ne dobiju jednu novu godinu staža, nego samo pola! Oni doista moraju raditi dvije godine na pola radnog vremena da bi im se to računalo kao jedna dodatna godina staža, dok za ljude koji nisu u mirovini vrijede puno povoljnija pravila.

Ministarstvo sve potvrdilo

radnivijek
Lažna solidarnost: Radnik koji radi jedan sat dnevno dobit će istu mirovinu kao onaj koji radi osam

Iz Ministarstva rada su nam odgovorili da je Zakonom o mirovinskom osiguranju u pravni poredak RH preuzeta Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnom vremenom, kojom se za ispunjenje propisanog uvjeta mirovinskog staža za ostvarivanje prava na mirovinu uračunava i razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu.

Međutim, oni tvrde da će se staž priznati, no da će takva mirovina biti manja:

“Iako je razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu izjednačeno s punim radnim vremenom u pogledu uvjeta za priznanje prava na mirovinu, razlikuje se pri izračunu visine mirovine. Naime, za izračun visine mirovine razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu preračunava se na puno radno vrijeme i taj ukupan staž služi za izračun visine mirovine”, odgovorili su nam.

Zatim su naveli primjer osobe koja je 15 godina radila na pola radnog vremena – njoj će se za ispunjenje uvjeta mirovinskog staža računati staž od 15 godina, ali će joj se za izračun visine mirovine uzeti razdoblje od 7 godina i 6 mjeseci.

Kraći rad, manji doprinosi, manja mirovina – ima smisla, zar ne? Iako će ta osoba dobiti formalno manju mirovinu, velike su šanse da će je zahvatiti institut najniže mirovine koja će ju “poravnati” s mirovinama radnika koji su doista radili na puno radno vrijeme. Ministarstvu smo poslali upit je li to namjera zakonodavca ili se pak radi o jednoj nesretnoj interakciji našeg mirovinskog sustava. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Također, kazali su nam da trenutačno u Hrvatskoj na manje od punog radnog vremena radi 56.046 ljudi, a svima njima staž ide kao da su zaposleni na puno radno vrijeme.

Zašto se onda umirovljenici moraju raditi dvije godine za jednu godinu staža?

Što je najniža mirovina? Prima je svaki četvrti umirovljenik, a iznosi 1.675 kuna u prosjeku

Imajući sve to u vidu, Ministarstvo smo pitali zašto umirovljenici koji rade na pola radnog vremena moraju raditi dvije godine da bi skupili jednu dodatnu godinu staža.

Odgovorili su nam ovako:

“Što se tiče uračunavanja mirovinskog staža umirovljenicima zaposlenim na pola radnog vremena ističemo da se umirovljenicima ukupan staž proveden na radu s polovicom punog radnog vremena svodi na puno radno vrijeme isključivo radi ponovnog izračuna visine mirovine, stoga ga nije moguće izjednačiti s punim radnim vremenom u ovom slučaju”, tvrde u Ministarstvu rada.

Akteri mirovinske reforme vole se hvaliti kako su udvostručili broj zaposlenih umirovljenika u posljednje dvije godine, ali kao što vidite – kod tog rada se primjenjuju čvršća pravila nego “običnih” radnika koji nisu korisnici mirovine.

Jedna dodatna godina mirovinskog staža umirovljenicima može značiti i do desetak posto veću mirovinu. Posebice ako se radi o umirovljenicima koji su se umirovili prije 1. siječnja 2019. godine. Tek kada skupe jednu dodatnu godinu staža – određuje im se novi iznos mirovine. Osim veće mirovine na temelju te jedne godine staža, mogu se kvalificirati za druge mjere koje možda nisu postojale u trenutku njihovog umirovljenja – dodatni staž za rođenu djecu i manja penalizacija su samo neke stvari koje bi ih mogle zahvatiti i povećati im mirovine. Ali ništa od toga nije moguće bez te jedne dodatne godine efektivnog radnog staža.