Mirovine Mirovinska reforma donosi veće mirovine svima: Evo kako će Vlada to postići

Mirovinska reforma donosi veće mirovine svima: Evo kako će Vlada to postići

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

11. ožujak 2025.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail

Mirovinska reforma ima za cilj podići mirovine. Srha je i zadržati što dulje radnike u svijetu rada te u njega vratiti i umirovljenike. Mirovine će rasti svima kroz novu formulu usklađivanja, trajni dodatak i još neke mjere. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donose dodatni rast invalidskih i najnižih mirovina, a mirovine će rasti i ukidanjem penalizacije sa 70 godina.

Ministar Marin Piletić | Mirovina.hr/Canva

Ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić | Mirovina.hr/Canva

Vlada je u radnoj skupini za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) iznijela ključne mjere mirovinske reforme, koje dosad nisu bile poznate javnosti. Invalidske mirovine rast će za 10 posto, o čemu smo detaljno pisali ovdje. To je svakako najkonkretnija promjena, a koja će obuhvatiti oko 160.180 umirovljenika. Najniže mirovine, njih oko 323.800, rast će tri posto (106 posto vrijednosti AVM-a), a za sve prijevremene umirovljenike penalizacija će biti ukinuta kada napune 70 godina. Mirovina će time biti veća 55 eura za čak 121.000 prijevremenih umirovljenika.

Svim umirovljenicima stiže i trajni dodatak, takozvana trinaesta mirovina. Majke će dobiti 12 mjeseci staža po djetetu, bonifikacija duljeg rada bit će povoljnija, kao i opcije rada u mirovini. Što sve donosi mirovinska reforma, pročitajte ovdje. Promjene su nužne, jer mirovinski sustav mora ići u korak s gospodarskim kretanjima, tržištem rada, ali i demografskim izazovima.

Prva isplata ‘trinaeste mirovine’ stiže ove godine

Gubitak voljenih | Pexels
Umrlo više umirovljenika nego lani: Živjeli su od 473 eura, a mirovinu su koristili 20 godina

Hrvatska ima i kratak prosječni staž svih umirovljenika od svega 31 godinu, dok je na razini EU-a taj prosjek gotovo 37 godina. Visok je i udio mladih umirovljenika, a mali onih koji su ostvarili mirovinu s više od 40 godina staža. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava detektira i još neke boljke. Udio mirovine u plaći iznosi svega 45 posto, a ni omjer umirovljenika i radnika nije puno bolji, svega jedan naprema 1,39. Za isplatu mirovina stoga treba sve više posezati u državnu kasu. Tako će ove godine za isplatu mirovina država trebati 8,8 milijardi eura. Sve su to razlozi za mirovinsku reformu, a prvo čitanje novog ZOMO-a očekuje se već u travnju u Saboru.

Nova formula usklađivanja u omjeru 85: 15 utjecat će, mada neznatno, na povećanje mirovina svih oko 1,22 milijuna korisnika. Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema kretanjima plaća i cijena, u korist povoljnijeg faktora. Majke će dobiti 12 mjeseci staža u izračunu mirovine za svako rođeno dijete, što će im povećati dodatno mirovinu za oko tri posto. Uz redovnu mirovinu stiže i trajni dodatak. Ta će isplata ovisiti o godinama staža, o čijoj će vrijednosti svake godine iznova odlučivati Vlada. Prva isplata ‘trinaeste mirovine’ počinje već ove godine.

Što dulji rad, ali i povratak umirovljenika na tržište rada

Plavokosa umirovljenica koristi osobno računalo.
Umirovljenica koja ima skoro 42 godine staža u Hrvatskoj i BiH nema pravo na bonifikaciju, evo zašto

Vlada će poticati i dulji ostanak u svijetu rada, odnosno kasniji odlazak u mirovinu. Bonifikacija po mjesecu ‘odgode’ mirovine iznosit već sada 0,45 posto. Tako će i ostati, s tim da ćete bonifikaciju ubuduće moći dobiti čak i ako nemate 35 godina staža. Jednako tako, moći će se po novom primati za razdoblje dulje od pet godina. Za pet godina kasnijeg odlaska u mirovinu od zakonom pripisane granice, mirovina vam tako može biti veća za čak 27 posto.

Sve je više i onih koji rade, jednom kada već odu u mirovinu. Imamo više od 33.000 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena. Ubuduće će moći raditi i puno radno vrijeme, uz isplatu pola mirovine, ali samo ako imaju najmanje 65 godina. Novost je da će moći raditi i korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Rad je uvjetovan na najviše 3,5 sati dnevno, a mjera se uvodi kako bi se oni izjednačili s hrvatskim braniteljima koji već imaju ovu mogućnost.

Ciljevi mirovinske reforme su uključiti umirovljenike u tržište rada, ali i potaknuti radnike da sve dulje rade. Svakako, glavni cilj je povećati mirovine. Vlada zaključuje da će svim ovim izmjenama prosječna mirovina do kraja ovoga mandata doći na 800 eura.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.

invalidske mirovine mirovinska reforma najniže mirovine penalizacija rast mirovina trajni dodatak trinaesta mirovina