Mirovine HZMO o stažu za majke: 'Kada bi ga dali svima, diskriminirali bi umrle umirovljenice'

HZMO o stažu za majke: 'Kada bi ga dali svima, diskriminirali bi umrle umirovljenice'

O izmjenama u sklopu nadolazeće mirovine reforme govorilo se i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. Žustra polemika povela se oko dodatnog staža za majke. Tu pogodnost nemaju majke umirovljene prije 2019. godine. Sindikat umirovljenika upozorio je na diskriminaciju. U najmanju ruku čudan odgovor dao je Ivo Bulaja iz HZMO-a. Kada bi dodatni staž za majke dali svima, kaže, time bi diskriminirali majke koje su preminule.

Ilustracija: Pixabay

O nadolazećoj mirovinskoj reformi, o kojoj smo detaljno pisali ovdje, raspravljalo se ovih dana i na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe. Nacrt prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju našao se prije toga i na Radnoj skupini. U oba ova tijela sudjeluju i predstavnici iz Sindikata umirovljenika (SUH). Dio njihovih prijedloga, poput onoga da se dodatak za majke uračuna svim umirovljenicama, odbijen je.

SUH predlaže način kako dati dodatak svim majkama

Najviše prijepora na sjednici izazvao je upravo prijedlog da se poveća dodani staž za umirovljene majke sa 6 na 12 mjeseci po djetetu. Glavni tajnik SUH-a, Igor Knežević ukazao je na diskriminaciju. Ovo pravo uvedeno je 1. siječnja 2019. te je obuhvatilo samo one žene koje su nakon tog datuma išle u mirovinu. Sada će 12 mjeseci dobiti buduće umirovljenice, dok sve one umirovljenje prije 2019. neće dobiti ništa. Predlažu iz SUH-a prijelazno rješenje kojim bi se priznalo svim umirovljenim majkama šest mjeseci staža po djetetu, a za par godina svima 12 mjeseci.

Jasna Petrović je kazala kako je i pučka pravobraniteljica u svom godišnjem izvješću napisala da je ovdje riječ o diskriminaciji, i da umirovljeničke udruge ne traže retroaktivnu isplatu, nego od trenutka kada se ostvare prava. Ravnateljica uprave za mirovinski sustav, Melita Čičak odgovorila im je kako smatra da bi se izjednačavanjem svih majki na 12 mjeseci stvorila još veća diskriminacija među umirovljenicama. Navela je da bi majke koje su otišle prije 1999. u mirovinu bile u povoljnijem položaju, jer su imale bolje uvjete za izračun mirovina.

Bulaja: To bi diskriminiralo one koji su preminuli

Zamjenik ravnatelja HZMO-a, Ivo Bulaja složio se i dodao kako ne postoji način da se naprave projekcije koliko bi koštala takva mjera, navodeći da su u različitim vremenskim razdobljima žene rađale različit broj djece. Dodao je da bi to bio i skup administrativni trošak, a da bi retroaktivno djelovanje unutar iste skupine dovelo do diskriminacije svih onih koji su preminuli i nisu ostvarili to pravo, piše u Glasu umirovljenika SUH.

Knežević je odgovorio kako za svaku mjeru u mirovinskom sustavu koja se poboljša možemo reći da su mrtvi diskriminirani, i da to uopće ne treba spominjati, jer rješavamo probleme živih, a ne mrtvih umirovljenika. Knežević je kazao da se priznavanje jednakih mjera može primijeniti za one majke umirovljene od 1999. godine, što će pokriti ogromnu većinu umirovljenica. Podsjetimo, zbog ove diskriminacije mirovinski analitičar Željko Šemper zatražio je od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti, o čemu smo pisali ovdje.

Ukidanje penalizacije, trajni dodatak, veće mirovine…

Vlada ukida penalizaciju za prijevremene umirovljenike, onda kada napune 70 godina. Mjera će obuhvatiti 121.000 umirovljenika, čime će im mirovina porasti za prosječnih 55 eura. SUH-ovi predstavnici traže i dalje da se penalizacija ukine u trenutku ispunjavanja uvjeta dobi za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce i 63 godine i 9 mjeseci za žene). Traže i da se visina penalizacije ujednači na isti postotak za sve, odnosno 9 posto za pet godina prijevremenog umirovljenja, jer sad imamo nekoliko različitih postotaka penalizacije, od 6 pa do 20,4 posto.

Osim staža za majke i ukidanja penalizacije, umirovljenicima stižu još neka poboljšanja. Formula usklađivanja mirovina mijenja se sa 70:30 prema rastu cijena i plaća, ovisno što je povoljnije, ma 85:15. SUH traži 100:0 ili barem 90:10. Umirovljenici će dobiti i trajni dodatak na mirovine koji će ovisiti o godinama staža. Sindikat je upitao hoće li Vlada uz taj dodatak nastaviti isplaćivati i jednokratne novčane pomoći, kao dosad, ali dobio je neodređeni odgovor pa je to pitanje ostalo otvoreno. Važna je izmjena i rast invalidskih mirovina za 10 posto, o čemu smo pisali ovdje. Za tri posto rast će i najniže mirovine, o čemu detalje možete naći ovdje. U konačnici, cilj je da prosječna mirovina dosegne 800 eura do kraja mandata ove Vlade.

Izmjene zakona trebale bi stupiti na snagu 1. srpnja, prije čega će morati proći dva čitanja u Saboru, kao i e-savjetovanje s građanima. To će biti prilika da svi koji žele ostave svoje prijedloge na predložene izmjene.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.