Mini reforma mirovinskih fondova: Ovih šest stvari mijenja se od 1. siječnja 2024.

Sabor je danas izglasao mini reformu mirovinskih fondova. Premda izmjene četiriju zakona donose određene pogodnosti za umirovljenike, u prvi plan došla je odluka o osnivanju alternativnog investicijskog fonda pod državnom garancijom. Država bi slobodno ulagala dio štednje građana za mirovine, što oporba smatra neprihvatljivim, zbog čega su tražili i da se ta odluka izbriše, što nije prihvaćeno.

Sabor je danas izglasao izmjene četiriju zakona o mirovinskim fondovima. Vlada je odbila sve oporbene amandmane, među kojima i onaj Marijane Puljak (Centar) da se alternativnom investicijskom fondu zabrani ulaganje u Hrvatsku, dok su klubovi Fokusa i Reformista te DP-a tražili da se u potpunosti briše članak o osnivanju alternativnog investicijskog fonda, o čemu smo pisali ovdje.

Veće mirovine, ali i dio štednje koji možemo povući

Prva, ujedno i najspornija izmjena zakona je mogućnost osnivanja alternativnog investicijskog fonda s državnom garancijom povrata ulaganja. Oporba je prilikom predstavljanja mini reforme u Saboru upozoravala da na taj način novcem za mirovine HDZ želi pogodovati Pavlu Vujnovcu i Fortenovoj, o čemu smo pisali ovdje. Osnivanje takvog fonda predviđa preusmjeravanje pet posto ukupne štednje građana iz obaveznih mirovinskih fondova, što je oko milijardu eura, a taj bi se novac ulagao u dionice i gospodarske projekte.

Druga promjena je povećanje dodatka na mirovine iz oba mirovinska stupa s 20,24 na 27 posto, što će automatski povećati mirovine 15.000 sadašnjih korisnika dvostupnih mirovina, ali i svih onih budućih.

Treća promjena je mogućnost jednokratnog povlačenja mirovinske štednje prije odlaska u mirovinu u iznosu od 20 posto, umjesto sadašnjih 15 posto.

Prebacivanje iz kategorije u kategoriju bilo kada

Četvrta se pak promjena odnosi na ukidanje ulazne naknade koja se plaćala na svaku mjesečnu uplatu u drugi stup. Zakonskim izmjenama smanjuje se i godišnja naknada za upravljanje, koja sada iznosi 0,27 posto na godišnjoj razini na ukupnu svotu kapitalizirane štednje. Postotak će se smanjivati iz godine u godinu sve do 0,2 posto, što će omogućiti manje oporezivanje kapitalizirane štednje građana.

Peto, građani će se po novom moći prebacivati iz jedne u drugu kategoriju mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine, a ne samo u mjesecu rođenja, kako je bilo dosad.

Posljednje, ne manje važno, jest da se ovim zakonskim izmjenama generalno šire mogućnosti ulaganja mirovinskih fondova s pretpostavkom osvarivanja većih prinosa, što bi u konačnici značilo i veće mirovine iz drugog mirovinskog stupa.