Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 6 d 05.10.2026

Umirovljenica | Foto: Freepik
Naša čitateljica nam se javila s konkretnim problemom. Naime, ona je ostvarila mirovinu u Hrvatskoj i BiH, otišla je u mirovinu kada je napunila 65 godina, ima sveukupno 41 godinu i 11 mjeseci staža, a zanima je ima li pravo na bonifikaciju. Na njezinu žalost, nema, a za to postoji i objašnjenje.
Naša čitateljica je tijekom radnog vijeka ostvarila pravo na starosnu mirovinu u Hrvatskoj na temelju radnog staža od 25 godina, jednog mjeseca i 24 dana, a u Federaciji BiH je imala 16 godina, devet mjeseci i 10 dana staža što je sveukupno 41 godinu 11 mjeseci i četiri dana staža. Otkrila nam je da je u mirovinu otišla 1. rujna 2020. godine kada je napunila 65 godina i 22 dana života. Ipak, zanima ju ima li pravo na povećanje vrijednosnog polaznog faktora za određivanje starosne mirovine, odnosno na bonifikaciju, nagradu za rad nakon ostvarenih uvjeta za starosnu mirovinu. Radi se o povećanju od 0,45 posto po mjesecu.
– Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor određuje u kojem se opsegu uzimaju vrijednosni bodovi pri određivanju mirovine. Za starosnu mirovinu vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu. Odredbom članka 85. stavka 3. ZOMO, propisano je da polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu i ima 35 godina mirovinskog staža, utvrđuje tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga članka povećava za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina, objasnili su iz HZMO-a.
Sa svojim se upitom obratila i pravnoj službi područnog HZMO-a, a dobila je odgovor kako kod nje nije došlo do primjene ove odredbe jer u trenutku priznavanja prava nije imala navršenih 35 godina mirovinskog staža. Odnosno, da nije bilo potrebno pribrojiti staž navršen u drugoj državi jer je na dan ostvarivanja prava na mirovinu imala navršene propisane godine mirovinskog staža koji je navršila u Hrvatskoj.
S obzirom na to da ju je ovaj odgovor iznenadio, umirovljenica se obratila i nama s istim pitanjem, a mi smo potom pitali Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Oni su nam dali isti odgovor, kako je u vrijeme odlaska u mirovinu naša čitateljica imala dovoljan broj godina za odlazak u starosnu mirovinu, odnosno 2020. je pravo na starosnu mirovinu imao osiguranik kada navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža. Dodaju i kako Hrvatska i BiH imaju potpisani Ugovor o socijalnom osiguranju, a odgovor na pitanje naše umirovljenice se može vidjeti upravo u stavki Ugovora.
– Prema članku 17. stavku 1. Ugovora, ako je prema pravnim propisima jedne države ugovornice stjecanje, očuvanje ili ponovno priznanje prava na davanje u novcu, uvjetovano navršenje određenog razdoblja osiguranja, nositelj te države ugovornice uzima u obzir, ako je to potrebno i razdoblje osiguranja, navršeno prema pravnim propisima druge države ugovornice, kao da je navršeno prema pravnim propisima koje on primjenjuje, pod uvjetom da se to razdoblje ne poklapa s razdobljem osiguranja prve države ugovornice, odgovaraju iz HZMO-a.
Dodaju i kako kada pravo na mirovinu postoji isključivo na temelju staža ostvarenog u Hrvatskoj, polazni faktor se onda određuje samo na temelju staža ostvarenog u Hrvatskoj, bez uračunavanja staža navršenog u inozemstvu.
– Naime, ako inozemni staž nije potreban za ispunjenje uvjeta za mirovinu, ne može se uzeti ni za određivanje polazni faktor, kažu iz HZMO-a.
Umirovljenicu je zanimalo i hoće li joj se kod određivanja prava na stalni dodatak na mirovinu priznati samo 25 godina staža ostvarenog u Hrvatskoj, a ne cjelokupan staž od 41 godine, ostvaren u obje države.
– Godišnji dodatak na mirovinu najavljen je novim izmjenama ZOMO, koji još nije stupio na snagu, stoga ne možemo tumačiti najavljene odredbe zakona, odgovor je HZMO-a.
Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 6 d 05.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 10 d 01.10.2026
Najveće društvo isplatilo najviše iz drugog stupa: Njihov fond vodi s milijunskim iznosima
Iz drugog stupa isplaćeno je preko 66,9 milijuna eura tijekom kolovoza. Najveće društvo AZ imalo je najviše isplate, a vodeći je jedan njihov fond.
09:35 1 d 10.10.2026
Isplati li se obiteljska mirovina? Više od polovice umirovljenika ima ispod 511 eura
Obiteljske mirovine jedne su od najmanjih, a po razredima primanja iznose od 104 pa do 1.785 eura. Većina je ispod 511 eura prosjeka.
16:52 2 d 09.10.2026
Prijevremene mirovine: Skoro svaki treći umirovljenik ima manje od 509 eura
Prijevremene mirovine koje se umanjuju znatno su niže od onih bez penalizacije. One pak svakom desetom umirovljeniku donose iznad 1.000 eura.
16:40 4 d 07.10.2026
Starosne mirovine od 79 pa do 1.900 eura: Više od 60 posto ih je ispod prosjeka
Prosječna starosna mirovina po općim propisima iznosi 754 eura. Ipak, precizni podaci otkrivaju da se iznosi kreću od svega 79 pa do 1.900 eura.
16:31 5 d 06.10.2026
Tko isplaćuje mirovinu iz trećeg stupa: Formalno postoje tri opcije, u praksi jedna otpada
Mirovinu iz trećeg stupa isplaćuju MOD-ovi i mirovinska društva koja upravljaju fondovima. Može biti privremena, doživotna i jednokratna.
12:46 5 d 06.10.2026
Sve naknade mirovinskih fondova na jednom mjestu: Društva naplaćuju do dva posto
Pronašli smo kolike naknade mirovinska društva naplaćuju članovima fondova. Visine naknada su jednake u drugom stupu, no u trećem se razlikuju.
16:40 6 d 05.10.2026
I dio učenika vidi problem u novom tipu eseja na Hrvatskom: 'Mislim da je to ispod nivoa'
Lejla kaže da će izabrati novu opciju jer misli da je lakša, a Toma će odabrati staru jer misli da se za nju može bolje pripremiti i zna što očekivati
10:07 21 h 11.10.2026
Iz Udruge žele da mjesto stanovanja ili spremnost pojedine škole ne određuju kvalitetu obrazovanja koju će učenik sa sindromom Down dobiti.
10:07 21 h 11.10.2026
U srcu Londona stari poslovni kompleks dobio je novo lice. Uz urede, trgovine i zelene terase, projekt donosi i neobičan zahvat na skulpturi.
11:08 20 h 11.10.2026
Novo lice stadiona u Šibeniku predstavljeno je prije dvije i pol godine, no otad se u klubu štošta promijenilo. Novi plan obnove sada je u nabavi.
11:08 20 h 11.10.2026