Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
Priče
13:50 4 d 13.05.2026
Ulazi li honorarni rad u radni staž i izračun mirovine: Evo što sve trebate znati
Radite li honorarno uz redovni posao, dodatna zarada neće vam donijeti dodatne godine radnog staža, ali će vam povećati mirovinu. Ako je pak honorarni rad vaš jedini izvor prihoda, u tom će vam se slučaju vaša zarada preračunati i u radni staž. Staž osiguranja u ovom slučaju određuje se tako da se osnovica prema dohocima na koje su uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom plaćom u Hrvatskoj. Donosimo vam sve što trebate znati o honorarnom radu u odnosu na izračun staža i mirovine.
Nastavnici će moći nastaviti raditi do 65. godine | Foto: Pexels
Zbog prekida u radnom stažu, brojni radnici prisiljeni su bili okrenuti se honorarnom radu u godinama nezaposlenosti. Pritom ih najviše brine kako će se honorarni rad odraziti na njihovu mirovinu, odnosno hoće li im se i on računati u radni staž. Jednako tako, mnogi uz stalni posao dodatan izvor prihoda traže upravo u honorarnom radu. Riječ je o drugom dohotku koji se ostvaruje prema sklopljenim ugovorima o djelu. Provjerili smo kako se u obje ove situacije honorarna zarada odražava na buduću mirovinu.
Doprinosi upola manji nego kod ugovora o radu
Poslodavac je po zakonu i na honorarnu isplatu radniku dužan uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Zato kod ugovaranja takvih poslova treba paziti na razliku između bruto i neto iznosa koji će na kraju sjesti na račun.
Razliku između bruto i neto iznosa čini upravo uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te poreza. S obzirom na to da se uplaćuje mirovinsko, to se onda mora odraziti i na mirovinu. Međutim, doprinosi kod ugovora o djelu upola su manji od onih u radnom odnosu. Oni tako iznose 10 posto, od čega 7,5 posto ide u prvi, a 2,5 posto u drugi mirovinski stup.
Primjerice, zarađujete li honorarno 400 eura, za doprinose ide 40 eura, od čega 30 u prvi, a 10 eura u drugi stup. Nakon uplaćenih doprinosa ostaje nam osnovica od 360 eura. Od te osnovice se računa porez, primjerice 22 posto, što je u ovom slučaju 79,20 eura, nakon čega ostaje neto od 280,80 eura, a tu je i zdravstveno osiguranje od 7,5 posto, odnosno 30 eura. Kod kasnijeg izračuna radnog staža i mirovine, gleda se osnovica. Preko klasičnog radnog odnosa, odnosno ugovora o radu, poslodavac od bruto plaće radnika izdvaja 20 posto, od čega 15 u prvi, a pet posto u drugi stup.
Honorarni rad računa se u staž prema visini dohotka
Kako će se to odraziti na našu mirovinu, ovisi jesmo li u radnom odnosu i radimo honorarno ili pak samo radimo honorarno. Pojednostavljeno, ako smo zaposleni i radimo honorarno, nećemo zbog toga dobiti dulji radni staž. Ipak, honorarna zarada ući će nam u izračun mirovine. U slučaju da smo određeno vrijeme radili isključivo honorarno, onda će nam se godine takvog rada preračunati i u radni staž. To će pak isključivo ovisiti o visini zarade, odnosno uplaćenih doprinosa, a u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj. Koliko Hrvati u prosjeku imaju radnog staža po vrstama mirovina, možete pročitati ovdje.
Pitali smo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da nam objasne kako se honorarni rad računa u radni staž i mirovinu. Iz HZMO-a za Mirovina.hr kažu da osiguranik (osoba za koju se uplaćuju doprinosi, op.a.) ima pravo da mu se staž osiguranja računa prema visini ostvarenog drugog dohotka te pravo da mu se svota drugog dohotka uzima za izračun vrijednosnih bodova prilikom izračuna mirovine. Naime, navedeni primici povećavaju vrijednosni bod u postupku priznanja prava na mirovinu.
– U staž osiguranja računaju se primici po osnovi drugog dohotka, ako je isplatitelj primitka u cijelosti uplatio dužne doprinose za mirovinsko osiguranje. Staž osiguranja utvrđuje se na razini kalendarske godine, tako da se osnovica prema dohocima na koje su obračunani i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Hrvatskoj u istoj godini u kojoj su ostvareni dohoci prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Jedna prosječna plaća jednaka je jednom mjesecu staža osiguranja, odnosno njezin alikvotni dio, rekli su nam iz HZMO-a.
Za godinu dana staža treba zaraditi više od prosjeka
Naravno, to ne može biti više od 12 mjeseci, bez obzira na zarađeni iznos. Staž po osnovi drugoga dohotka iskazuje se u evidencijama HZMO-a u ukupnom brojčanom iznosu mjeseci i dana za kalendarsku godinu za koju je ostvaren drugi dohodak. Znači, da biste dobili godinu dana staža za godinu dana honorarnog rada, vaša zarada mora biti veća od prosječne plaće, odnosno jednaka osnovici na koju se računa neto honorar.
– Osoba koja ostvaruje drugi dohodak na koje je isplatitelj primitka uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može na šalterima Zavoda tražiti izdavanje obavijesti o stažu osiguranja ostvarenom na temelju drugog dohotka ili ju dobiti i putem sustava e-Građani. Obavijest o ostvarenom stažu po osnovi drugog dohotka ne može se dobiti za tekuću godinu, s obzirom na to da Državni zavod za statistiku podatak o prosječnoj plaći objavljuje u ožujku tekuće godine za proteklu godinu, zaključuju iz HZMO-a.
