Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026

Umirovljenici u šetnji | Foto: Pixabay
Prošle godine u prosincu je bilo 505.698 korisnika starosne mirovine i 212.446 korisnika prijevremene mirovine. Ipak, broj korisnika starosne i prijevremene mirovine se stalno mijenja, a većinom se radi o njihovom porastu. Zanimljivo je kako se broj korisnika znatno povećao u posljednje 24 godine, pri čemu je sada 217.286 osoba više u starosnoj mirovini. Broj onih koji su ranije otišli u mirovinu je trenutačno na vrhuncu, kada se gleda prosinac, dok se broj stanovnika od 1991. do zadnjeg popisa stanovništva 2021. godine smanjio za oko 915.000 osoba. Međutim, promijenila se dobna struktura tako da je udio starijih građana znatno veći.
Ulaskom u 2025. godinu na snagu su stupili novi uvjeti za odlazak u mirovinu za žene. Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu sa 60 godina života i 35 godina staža. Žene pak moraju imati 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža. U starosnu mirovinu muškarci odlaze sa 65 godina i 15 godina staža, a žene sa 63 godine i devet mjeseci. Više smo pisali i ovdje.
U statistici HZMO-a može se vidjeti sveukupan broj korisnika prijevremene i starosne mirovine po godinama i to od davne 1990. godine. Tako je u prosincu 1990. godine bilo 288.412 korisnika starosne mirovine i 32.884 korisnika prijevremene mirovine. Već se golim okom vidi da se radi o velikom povećanju broja korisnika, posebno starosne mirovine, koju trenutačno koristi 217.286 osoba više nego prije 24 godine.
S druge strane, kada se gledaju podaci za istu godinu, znatno je manji broj odlazaka u prijevremenu mirovinu od odlaska u starosnu, što je i logično zbog penalizacije. Naime, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine trajno se smanjuje za 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Kako bi se ova nepravda spriječila, Sindikat umirovljenika Hrvatske se već neko vrijeme zalaže za ukidanje penalizacije, o čemu smo pisali ovdje.
Broj korisnika starosne mirovine u prosincu 2013. godine se smanjio i to za 2,7 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije, što je i najveći pad broja korisnika kada se uspoređuju dvije uzastopne godine. S druge strane, broj korisnika starosne mirovine je znatno narastao u prosincu 1992. godine i to za 17,9 posto. Najveći pad broja korisnika prijevremene mirovine u odnosu na prethodnu godinu bilježi se 1995. godine, kada se broj korisnika smanjio za 18 posto. Ipak, u 2010. godini se povećao broj umirovljenika koji su išli ranije u mirovinu i to za 27 posto u odnosu na 2009. godinu. Ovdje se radilo većinom o odlascima u mirovinu koji nisu bili samovoljni, već je do njih došlo zbog rješavanja viška zaposlenika i velikog broja otkaza.
Najmanji broj korisnika starosne mirovine je bio u prosincu 1990. godine, dok ih je najviše bilo u prosincu 2008. godine. Što se tiče onih u prijevremenoj mirovini, najmanje ih je bilo u prosincu 1997. godine, a najviše ih je upravi sada. Naime, korisnici prijevremene mirovine mogu raditi na pola radnog vremena, a samim time onda mogu i dodatnim radom ispuniti uvjete za stjecanje pune starosne mirovine zbog novog obračuna mirovina. Jednako tako, ako se konačno ukine penalizacija, to bi mogao značiti još veći broj odlazaka u prijevremenu mirovinu.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
Čitajte mirovina.hr bez oglasa ovog ljeta: Pretplatite se za samo 3,99 € mjesečno
Kupite pretplatu i čitajte sve članke bez oglasa uz posebnu ljetnu cijenu od 3,99€ mjesečno za prva tri mjeseca. Akcija traje do 31. kolovoza.
09:11 60 d 24.06.2026
Zašto je neto plaća manja od bruto iznosa: Za prvi rez je kriva mirovina
Za razliku između bruto i neto plaće je kriva mirovina. Od bruto plaće se prvo oduzimaju doprinosi za mirovinu u iznosu od 20 posto, a zatim porez.
09:04 21 h 23.08.2026
Kome idu državni poticaji za treći stup: Možete imati veliku štednju i dobiti nula eura
Država štedišama u trećem stupu uplaćuje poticaje u iznosu od 15 posto godišnje. Pravo na isplatu ovisi o uplatama štediša, a ne o iznosu na računu.
07:24 23 h 23.08.2026
U trećem stupu štedi skoro sedam posto više muškaraca nego žena: Mladi vode po rastu
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 459.871 člana u drugom kvartalu. Najviše ih je među muškarcima i osobama u 40-ima.
15:04 2 d 21.08.2026
Izračunali smo srpanjsko usklađivanje: Prosječna radnička mirovina raste 30 eura
Konačno su poznati svi podaci potrebni za izračun stope usklađivanja mirovina. Napravili smo računicu, a čeka se još službena odluka HZMO-a.
12:58 2 d 21.08.2026
Tisuću umirovljenika svaki mjesec upadne u porezne škare: Najveći val očekuje se u rujnu
Porez na mirovine plaća sve više umirovljenika, a na mjesečnoj bazi broj platiša raste za oko 1.000. Uskoro će ih biti još više.
15:39 3 d 20.08.2026
Branitelji upozoravaju na podjelu: 'Neki nisu tražili da im se bolest poveže s ratom'
Jedan dan u rovu vrijedi kao plastična boca, pišu branitelji u javnom savjetovanju oko izmjena zakona ZOHBDR i DVO. Upozoravaju i na diskriminaciju.
15:35 3 d 20.08.2026
Mirovinska štednja koju tvrtke uplaćuju radnicima: Članstvo poraslo skoro dva posto
Članstvo ZDMF-ova poraslo je za 0,06 posto u srpnju te 1,80 posto u prvom polugodištu. Na kraju srpnja ti fondovi brojali su ukupno 51.950 članova.
15:22 3 d 20.08.2026
Zahvaliti ili zahvaliti se? Razlika je ogromna, nekog možete uvrijediti
Dok zahvaliti doista znači nekome izraziti zahvalnost, zahvaliti se upotrebljavamo kada nešto želimo odbiti.
07:42 23 h 23.08.2026
Studiji bez položene mature mogu se upisati i ove jeseni. Ima 'caka'
U Hrvatskoj je moguće upisati studij bez položene državne mature. No, to će kandidate skupo koštati jer se oni plaćaju.
07:41 23 h 23.08.2026
Bauštelska četvrt: Trnsko je prvi cjelovito realizirani urbanistički plan u Novom Zagrebu
U novoj Bauštelskoj četvrti s arhitektom Jankom Kraljem prošetali smo Trnskom, najstarijim cjelovito realiziranim zagrebačkim kvartom južno od Save.
09:45 21 h 23.08.2026
Koliko košta odvoz građevinskog otpada? Vreće od 40 eura, a za kontejnere se treba isprsiti
Cijena ne ovisi samo o količini šute, već i o katu, pristupu kamionu, vrsti materijala, utovaru i zbrinjavanju.
07:35 23 h 23.08.2026